FLEKSIBILNOST I MOBILNOST
|
Fleksibilnost i mobilnost
Fleksibilnost je sposobnost mišića da postigne određenu duljinu. Mobilnost je raspon gibanja određenog zgloba ili zglobova. Ili laički, koliko daleko možemo posegnuti, saviti se, ili se okrenuti. Fleksibilnost je, dakle, jedna komponenta mobilnosti. Kada je cilj unaprijeđivanje fleksibilnosti, u fokusu su nam mišići i njihove fascije (ovojnice). U određenoj mjeri i kosti, zglobovi, ligamenti, tetive i koža doprinose ukupnoj mobilnosti, ali imamo ograničen utjecaj na ove faktore. Unutar šire definicije fleksibilnosti postoje dvije vrste fleksibilnosti. Statička fleksibilnost odnosi se na apsolutni raspon pokreta koji se može postići bez kretanja. Drugim riječima, koliko daleko možemo doseći, savijati se ili okrenuti, a zatim zadržati tu poziciju. Dinamička fleksibilnost odnosi se na apsolutni raspon pokreta pojedinca koji se može postići pokretom. Drugim riječima, koliko daleko možemo doseći, savijati ili okretati pomoću brzine kako bi postigli maksimalni raspon gibanja. Statična fleksibilnost ponekad se naziva pasivna fleksibilnost, a dinamička fleksibilnost ponekad se naziva balističkom ili funkcionalnom fleksibilnošću. Raspon pokreta ili raspon kretanja toliko je blisko povezan s fleksibilnošću da se za ove pojmove često smatra da imaju isto značenje. Oba pojma opisuju u kojoj mjeri zglob može ići unutar njegovog utvrđenog opsega pokreta. Normalni raspon pokreta zgloba određuje se onim što taj zglob čini i koliko se kosti koje ga čine mogu kretati. |
Fleksibilnost u svakoj životnoj dobi
Fleksibilnost možemo i trebamo razvijati u svakoj životnoj dobi ali ćemo je najlakše postići u ranom djetinjstvu. U adolescentskoj dobi počinju primjetna ograničenja. Kako starimo tako se produljuje vrijeme potrebno za razvoj fleksibilnosti. U srednjoj i starijoj dobi nije moguće imati fleksibilnost djeteta do 6 godina starosti (vrhunac), ali je moguće postići i održavati približnu (ne i potpunu) fleksibilnost koju smo imali ili mogli imati u ranim 20-im godinama života.
Faktori koji utječu na fleksibilnost i mobilnost
Vrsta zgloba - postoji više vrsta zglobova i njihov raspon pokreta određen je funkcijom za koju su prirodno predviđeni. Najveći raspon pokreta imaju kuglasti zglobovi (kuk i rame), a određeni zgobovi nisu predviđeni da budu pokretljivi.
Elastičnost mišića - zdravi mišići su elastični, a mišići koji radi prethodnih ozljeda imaju ožiljke su manje elastični. Tijelo normalno reagira na ozljede ili određene bolesti formiranjem ožiljnog tkiva, čiji je glavni sastojak kolagen. Kolagen u ožiljnom tkivu je gušći i manje elastičan od normalnog tkiva (u ovom slučaju mišićnog) i zamjena mišića ožiljkom rezultira smanjenom fiziološkom funkcijom i smanjenim rasponom pokreta.
Ne-elastičnost tetiva i ligamenata - tetive uopće nisu elastične, a ligamenti zanemarivo malo. Štoviše, zbog proprioceptora koji se u njima nalaze i propriocepciji koja o njihovoj informaciji ovisi, izrazito je važno nikad ne istegnuti tetive i ligamente.
Elastičnost kože - ovisi u najvećoj mjeri o dva proteina koji su strukturalni dio kože, kolagen koji nije elastičan ali je važan kao strukturalna potpora u svim tkivima i organima, i elastin koji je elastičan. Razina elastina s godinama pada i nije obnovljiv, važno ga je čuvati tj. usporiti tijek njegovog opadanja. Kolagen je obnovljiv i može ga se očuvati čak i u starijoj životnoj dobi.
Sposobnost mišića da se opusti i skrati kako bi postigao najveći raspon pokreta.
Temperatura zglobova i povezanih tkiva - zglobovi i mišići su fleksibilniji kada je temperatura 1 do 2 stupnja veće od normalne.
Temperatura okoline - viša temperatura pridonosi većoj fleksibilnosti.
Doba dana - većina ljudi je fleksibilnija u poslijepodnevnim satima nego ujutro. Noć smo proveli u mirovanju, i našim mišićima i zglobovima je potrebno gore spomenuto zagrijavanje, koje se događa kroz aktivnosti u tijeku dana.
Stadij u procesu oporavka (zgloba ili mišića) nakon ozljede - ozlijeđeni zglobovi i mišići imaju manji stupanj fleksibilnosti od zdravih. Za vrijeme ozljede mišića (parcijalna i kompletna ruptura) fleksibilnost je ograničena prisutnom boli, a u kasnijim fazama fleksibilnost je ograničena gore spomenutim formiranjem ožiljnog tkiva koje sadrži kolagen.
Dob - pre-adolescenti su općenito fleksibilniji od odraslih osoba.
Spol - žene su općenito fleksibilnije od muškaraca.
Vještina izvođenja pokreta - ponavljanjem se postiže napredak.
Predanost - važan faktor kod postizanja fleksibilnosti.
Hidratacija i dehidracija - Dehidrirani mišići imaju snižen mišićni tonus (napetost), a dehidrirane fascije u znatnoj mjeri ograničavaju mišiće, raspon pokreta i fleksibilnost. Kod hidratacije je potreban kontinuiran i ravnomjeran unos tijekom dana, popiti veću količinu vode u satima prije treninga (u ovom slučaju stretching) nije učinkovito jer će se voda nalaziti u međustaničnom prostoru.
Adhezije (priraslice) u fascijama su ožiljno tkivo (opet kolagen) koje ograničava mišićne skupine koje određana fascija obavija.
Psihostimulansi - najčešći je kofein, svojim djelovanjem između brojnih promjena koje izaziva u tijelu podiže i tonus mišića. Osobe koje piju kavu imaju smanjenu fizičku fleksibilnost.
Fleksibilnost možemo i trebamo razvijati u svakoj životnoj dobi ali ćemo je najlakše postići u ranom djetinjstvu. U adolescentskoj dobi počinju primjetna ograničenja. Kako starimo tako se produljuje vrijeme potrebno za razvoj fleksibilnosti. U srednjoj i starijoj dobi nije moguće imati fleksibilnost djeteta do 6 godina starosti (vrhunac), ali je moguće postići i održavati približnu (ne i potpunu) fleksibilnost koju smo imali ili mogli imati u ranim 20-im godinama života.
Faktori koji utječu na fleksibilnost i mobilnost
Vrsta zgloba - postoji više vrsta zglobova i njihov raspon pokreta određen je funkcijom za koju su prirodno predviđeni. Najveći raspon pokreta imaju kuglasti zglobovi (kuk i rame), a određeni zgobovi nisu predviđeni da budu pokretljivi.
Elastičnost mišića - zdravi mišići su elastični, a mišići koji radi prethodnih ozljeda imaju ožiljke su manje elastični. Tijelo normalno reagira na ozljede ili određene bolesti formiranjem ožiljnog tkiva, čiji je glavni sastojak kolagen. Kolagen u ožiljnom tkivu je gušći i manje elastičan od normalnog tkiva (u ovom slučaju mišićnog) i zamjena mišića ožiljkom rezultira smanjenom fiziološkom funkcijom i smanjenim rasponom pokreta.
Ne-elastičnost tetiva i ligamenata - tetive uopće nisu elastične, a ligamenti zanemarivo malo. Štoviše, zbog proprioceptora koji se u njima nalaze i propriocepciji koja o njihovoj informaciji ovisi, izrazito je važno nikad ne istegnuti tetive i ligamente.
Elastičnost kože - ovisi u najvećoj mjeri o dva proteina koji su strukturalni dio kože, kolagen koji nije elastičan ali je važan kao strukturalna potpora u svim tkivima i organima, i elastin koji je elastičan. Razina elastina s godinama pada i nije obnovljiv, važno ga je čuvati tj. usporiti tijek njegovog opadanja. Kolagen je obnovljiv i može ga se očuvati čak i u starijoj životnoj dobi.
Sposobnost mišića da se opusti i skrati kako bi postigao najveći raspon pokreta.
Temperatura zglobova i povezanih tkiva - zglobovi i mišići su fleksibilniji kada je temperatura 1 do 2 stupnja veće od normalne.
Temperatura okoline - viša temperatura pridonosi većoj fleksibilnosti.
Doba dana - većina ljudi je fleksibilnija u poslijepodnevnim satima nego ujutro. Noć smo proveli u mirovanju, i našim mišićima i zglobovima je potrebno gore spomenuto zagrijavanje, koje se događa kroz aktivnosti u tijeku dana.
Stadij u procesu oporavka (zgloba ili mišića) nakon ozljede - ozlijeđeni zglobovi i mišići imaju manji stupanj fleksibilnosti od zdravih. Za vrijeme ozljede mišića (parcijalna i kompletna ruptura) fleksibilnost je ograničena prisutnom boli, a u kasnijim fazama fleksibilnost je ograničena gore spomenutim formiranjem ožiljnog tkiva koje sadrži kolagen.
Dob - pre-adolescenti su općenito fleksibilniji od odraslih osoba.
Spol - žene su općenito fleksibilnije od muškaraca.
Vještina izvođenja pokreta - ponavljanjem se postiže napredak.
Predanost - važan faktor kod postizanja fleksibilnosti.
Hidratacija i dehidracija - Dehidrirani mišići imaju snižen mišićni tonus (napetost), a dehidrirane fascije u znatnoj mjeri ograničavaju mišiće, raspon pokreta i fleksibilnost. Kod hidratacije je potreban kontinuiran i ravnomjeran unos tijekom dana, popiti veću količinu vode u satima prije treninga (u ovom slučaju stretching) nije učinkovito jer će se voda nalaziti u međustaničnom prostoru.
Adhezije (priraslice) u fascijama su ožiljno tkivo (opet kolagen) koje ograničava mišićne skupine koje određana fascija obavija.
Psihostimulansi - najčešći je kofein, svojim djelovanjem između brojnih promjena koje izaziva u tijelu podiže i tonus mišića. Osobe koje piju kavu imaju smanjenu fizičku fleksibilnost.
