Rekreativa Medical
  • Naslovna
  • Vježbanje
  • Voditelji
  • Članarina
  • Događanja
  • O nama
  • E-kutak
  • Kontakt
  • Naslovna
  • Vježbanje
  • Voditelji
  • Članarina
  • Događanja
  • O nama
  • E-kutak
  • Kontakt
Search
Mlada žena se rukom drži za bolni kuk na kojem se vidi koksartroza.

Artroza kuka (koksartroza) - i što da radite s njom

Piše: Stjepan Dren Mlinarec, bacc.physioth., MFR terapeut

Osteoartritis kuka, artroza kuka ili koksartroza je kronična i progresivna bolest kod koje se događa postupno trošenje hrskavice u zglobu. Kada se hrskavica potpuno istroši, kosti stružu jedna o drugu.

O tri glavna uzroka artroze vjerojatno i ne razmišljate, a imate gotovo potpunu kontrolu nad njima.

Ne postoji lijek u smislu potpunog izlječenja kuka, ali s ovim što ćete sad naučiti uspješno ćete držati osteoartritis na uzdama.

Osim toga, zahvaljujući suvremenim načinima liječenja sve je više terapijskih opcija koje usporavaju ovu bolest i osiguravaju visoku kvalitetu života pacijentima.


Rano prepoznavanje i liječenje osteoartritisa važni su kako bi održali visoki stupanj svakodnevnog funkcioniranja našim pacijentima.

U ovom članku ćete naučiti:
👉 kako izgleda zdravi kuk (anatomija)
👉 što je artroza kuka i kako nastaje
👉 kako debljina uzrokuje artrozu metaboličkim putem
👉 kako tjelesna neaktivnost ubrzava trošenje hrskavice
👉 koliko je vitamin D bitan za očuvanje hrskavice
👉 koji su rizični čimbenici i na koje od njih možete djelovati
👉 što su osteofiti i zašto ih tijelo stvara
👉 koji simptomi ukazuju da imate koksartrozu
👉 koja su 4 stupnja artroze i kako prepoznati pogoršanje
👉 kojem liječniku specijalistu na pregled i dijagnostiku
👉 kako liječiti koksartrozu neoperativno
👉 kako postići mnogo s malo vježbanja i izbjeći operaciju
​👉 koja su 4 temelja prevencije osteoartritisa

Anatomija kuka – kako izgleda zdravi kuk​

Zglob kuka anatomski spada u skupinu kuglastih zglobova. Osnovni dijelovi zgloba kuka su:
  • glava bedrene kosti
  • acetabulum koji je ustvari dio zdjelične kosti i nalikuje na čašicu
  • hijalina zglobna hrskavica
  • labrum acetabuli
  • zglobna čahura ili kapsula
  • sinovijalna membrana
  • sinovijalna tekućina

Kuk je zglob koji izgleda poput kugle sladoleda u čašici, naime glava bedrene kosti (kugla) klizi u udubini zdjelice koja se na latinskom naziva acetabulum. Površine zglobnih tijela, a to su acetabulum i glava bedrene kosti, presvučene su hijalinom hrskavicom koja smanjuje trenje i raspoređuje pritisak.

Anatomski prikaz zgloba kuka na koje se vide glava bedrene kosti, acetabulum i zglobna čahura

​Rub čašice dodatno je proširen hrskavičnim prstenom (labrum acetabuli), a zglobna čahura sve to zatvara poput zaštitne vrećice. Unutra se nalazi zglobna ili sinovijalna tekućina koja omogućuje da se sve kreće tiho i glatko.

Zahvaljujući hrskavici koja amortizira opterećenje, kost ispod nje ostaje zdrava i ne zadebljava. Zato je jako važno da hrskavica bude što dulje očuvana kako ne bi nastala oštećenja u kostima.

​Osim osnovnih dijelova kuka, vrlo važni su i ligamenti te muskulatura oko zgloba. Ligamenti kuka djeluju kao čvrste trake koje pasivno drže zglob na okupu, dok okolna glutealna muskulatura aktivno vodi pokret i daje stabilnost pri svakom koraku. Ovdje možete naučiti više o anatomiji zgloba kuka. 

​
Zglob kuka jedan je od najopterećenijih zglobova u tijelu jer spaja trup i noge, a nosi nas kad stojimo i stabilizira kad hodamo. Osim toga zglob kuka je svojevrstan amortizer koji omogućava prijenos težine gornjeg dijela tijela na donji dio.

Upravo zato
kuk je često meta degenerativnih promjena i prvi od zglobova na kojima se javljaju znakovi osteoartritisa.

Kako i zašto nastaje osteoartritis kuka ili koksartroza

Osteoartritis kuka ili koksartroza je kronična degenerativna bolest kod koje polako nestaje zaštitna hrskavica u zglobu. Kada se hrskavica potpuno istroši, kosti trljaju jedna o drugu. To uzrokuje bolove u kuku, škripanje i otežano kretanje.

Osteoartritis kuka bolest je koja pogađa populaciju širom svijeta. Tipičan za pacijente starije dobi, međutim nije nemoguć i u mlađoj dobi, osobito ako je osoba tijekom života bila izložena neadekvatnom naporu i ima rizične faktore za razvoj bolesti.

​Općenito, prvi simptomi koksartroze pojavljuju se između 50. i 60. godine, a nešto češće pogađaju žensku populaciju, jer žene imaju manje otpornu hrskavicu i sklonije su hormonskim promjenama koje utječu na kvalitetu koštanog sustava.
​
Prikaz koji uspoređuje zdrav kuk i artrozom uzrokovane promjene na zglobu

Osteoartritis ili koksartroza nije mehaničko trošenje zgloba. To je važno razumjeti kako ne biste činili čestu grešku koja će vam samo pogoršati razvoj ove bolesti - izbjegavanje kretanja. Glavni čimbenik koji s godinama postupno uništava hrskavicu su upalni procesi u tijelu.

Kretanje i vježbanje suzbija upalne procese u tijelu i glavni je alat u borbi protiv artroze.

Dakle, dva glavna uzroka osteoartritisa, nad kojima imate punu kontrolu, su debljina i nekretanje.

Debljina je prvi glavni uzrok osteoartritisa

Masno tkivo nije samo nepoželjan estetski nedostatak, već aktivan endokrini organ. Ono neprekidno luči biološki aktivne molekule koje krvotokom stižu do zglobova i pokreću tihu, kroničnu upalu koja iznutra uništava hrskavicu.

Ovaj metabolički utjecaj masnog tkiva objašnjava zašto pretile osobe često razvijaju osteoartritis i na zglobovima koji uopće ne nose težinu tijela, poput zglobova na šakama i prstima.

Kod pretilosti, masne stanice (adipociti) postaju prevelike i počinju lučiti signalne molekule koje potiču upalu:
  • Adipokini: To su hormoni specifični za masno tkivo. Najvažniji među njima je leptin. Kod pretilosti razina leptina drastično raste. On krvlju dolazi do kuka, ulazi u zglobnu tekućinu i izravno šalje signal stanicama hrskavice da počnu uništavati same sebe. S druge strane, razina adiponektina (koji ima zaštitnu, protuupalnu ulogu) u pretilosti opada.
  • Citokini: Masno tkivo privlači obrambene stanice (makrofage). Zajedno proizvode snažne upalne bjelančevine.

Kada ove upalne tvari (adipokini i citokini) putem krvi uđu u zglob kuka, one mijenjaju ponašanje hondrocita (jedinih stanica koje žive u hrskavici i zadužene su za njezino obnavljanje).
  1. Aktivacija destruktivnih enzima: Pod utjecajem citokina i leptina, hondrociti prestaju proizvoditi kolagen i tvari koje grade zdravu hrskavicu. Umjesto toga, počinju masovno proizvoditi agresivne enzime čiji je jedini zadatak "grickanje" i razgradnja mreže kolagena koja drži hrskavicu na okupu. 
  2. Oksidativni stres i odumiranje stanica: Upalni signali potiču stvaranje slobodnih radikala (oksidativni stres) unutar zgloba. To uzrokuje prerano odumiranje (apoptozu) stanica hrskavice. Budući da se hrskavica ne može lako obnavljati, gubitak stanica znači njezino trajno stanjivanje.
  3. Upala zglobne membrane (sinovitis): Ti spojevi iritiraju i sinovijalnu membranu (ovojnicu zgloba kuka). Membrana natekne, upali se i počne proizvoditi nekvalitetnu zglobnu tekućinu koja više ne podmazuje zglob pravilno, što ubrzava mehaničko trošenje.

Gubitak viška masnog tkiva stoga ne smanjuje samo fizičko opterećenje kuka, već doslovno gasi kemijsku tvornicu upale u vašem tijelu, čime se značajno usporava biološko propadanje zgloba. ​
Prikaz upalnih procesa koji razaraju zglobnu hrskavicu
Kronična upala uzrokuje osteoartritis

Nekretanje je drugi glavni uzrok osteoartritisa

Nedostatak tjelesne aktivnosti je drugi od dva glavna uzroka nad kojima imate 100 % kontrolu.

Neaktivnost doslovno izgladnjuje i guši zglobnu hrskavicu.

Hrskavica nema vlastite krvne žile koje bi joj dovodile kisik i hranjive tvari. Ona u potpunosti ovisi o zglobnoj (sinovijalnoj) tekućini.
  • Prekid prehrane hrskavice (Izgladnjivanje): Hrskavica se hrani poput spužve. Kada se krećete, pritisak istiskuje otpadne tvari iz nje, a kada pritisak popusti, ona upija svježu zglobnu tekućinu bogatu hranjivim tvarima. Bez kretanja, ta "difuzija" prestaje. Hrskavica ostaje bez hrane i propada. 
  • Atrofija mišića i gubitak amortizacije: Nedostatak aktivnosti slabi mišiće oko kuka (posebno gluteuse i kvadricepse). Mišići su glavni amortizeri tijela. Kada oni oslabe, svaki korak prenosi sirovi, neublaženi udarac izravno na oštećenu hrskavicu, ubrzavajući njezino trošenje.
  • Nakupljanje upalnih citokina: U neaktivnom zglobu tekućina stagnira. Nusprodukti upale i raspadnuti dijelovi mikroskopskih vlakana hrskavice se ne ispiru, već ostaju zarobljeni u zglobu, stalno iritirajući zglobnu membranu i održavajući lokalnu upalu.

Kako tjelesna aktivnost suzbija bolest

Kada aktivirate mišiće i pokrenete zglob, u tijelu se pokreće niz protuupalnih i regenerativnih procesa:
  • Lučenje miokina (protuupalni štit): Kada se mišići stežu i rade, oni luče posebne molekule koje se zovu miokini. To su snažni protuupalni citokini koji blokiraju destruktivne signale i doslovno gase kemijsku upalu u kuku. 
  • Smanjenje leptina i otpornosti na inzulin: Redovita aktivnost mijenja profil masnog tkiva. Čak i prije nego što izgubite kilograme, vježbanje smanjuje lučenje štetnog leptina i povećava lučenje adiponektina (koji štiti hrskavicu). Također smanjuje otpornost na inzulin, što izravno smanjuje sistemsku upalu u cijelom tijelu.
  • Mehanotransdukcija (signal za obnovu): Stanice hrskavice (hondrociti) imaju receptore koji osjete mehanički pritisak tijekom umjerenog kretanja. Taj pritisak im šalje biološki signal (proces zvan mehanotransdukcija) da počnu proizvoditi novi kolagen i agrekan – ključne bjelančevine koje hrskavici daju čvrstoću i elastičnost. Aktivnost potiče zglob da se sam popravlja.
  • Podmazivanje i ispiranje zgloba: Kretanje djeluje kao pumpa za sinovijalnu tekućinu. Poboljšava se viskoznost tekućine (postaje skliskija), a ubrzani protok "ispire" proupalne spojeve i mikro-krhotine iz zglobne kapsule, smanjujući sinovitis (upalu ovojnice).

Ili da pojednostavim - redovito vježbajte i krećite se. Nema boljeg, a uz to besplatnog, načina za suzbijanje i odgađanje osteoartritisa.

Niska razina vitamina D potiho uništava vašu hrskavicu

Niska razina vitamina D3 izravno i značajno utječe na razvoj i ubrzavanje osteoartritisa, i to ponovno kroz specifične biološke i metaboličke mehanizme u samom zglobu. Stanice hrskavice (hondrociti) na svojoj površini imaju receptore za vitamin D, što znači da izravno ovise o njemu.
​

Namirnice bogate vitaminom D: losos, sardine, jaja, maslac i gljive
Sunčanje i hrana bogata vitaminom D dio su prevencije osteoartritisa

Kada u tijelu vlada deficit vitamina D3, zglob gubi zaštitu na tri ključne razine:

1. Gubi se "kočnica" za upalne enzime
U zdravom zglobu, aktivni oblik vitamina D3 djeluje kao prirodni imunomodulator koji stišava upalu. Kada je njegova razina niska, uklanja se ta blokada. Rezultat je nekontrolirano bujanje proupalnih citokina. Ti citokini potom tjeraju hondrocite da pojačano proizvode enzime koji agresivno razgrađuju kolagen i "jedu" strukturu hrskavice.

2. Nestabilnost subhondralne kosti (kost ispod hrskavice)
Hrskavica kuka ne visi u zraku; ona leži na sloju kosti koji se zove subhondralna kost. Vitamin D3 je ključan za pravilnu mineralizaciju i gustoću tog koštanog tkiva. 
  • Kod nedostatka D3, ta kost ispod hrskavice slabi, gubi elastičnost ili se pak nepravilno zgušnjava (skleroza).
  • Kada kost ispod hrskavice postane nestabilna i promijeni oblik, narušava se ravnomjeran raspored težine u zglobu. Hrskavica iznad te kosti tada trpi neprirodan mehanički pritisak, što ubrzava njezino pucanje.

3. Smanjena sinteza ključnih gradivnih blokova
Pod utjecajem optimalnih razina D3, hondrociti uredno sintetiziraju agrekan i kolagen tipa II – tvari koje hrskavici daju elastičnost i sposobnost amortizacije udaraca. Kada D3 nedostaje, stanice gube taj signal za izgradnju, pa hrskavica postaje krhka, stanjena i podložna ranom propadanju.

Znanstvene studije jasno pokazuju da pacijenti s kronično niskim razinama vitamina D3 imaju znatno bržu progresiju stanjivanja hrskavice i jači intenzitet boli u zglobovima u usporedbi s osobama koje održavaju optimalan status ovog vitamina.

Sunce je također besplatno. U zimskim mjesecima preporučljivo je prekontrolirati razinu vitamina D. ​

Rizični čimbenici za razvoj koksartroze​

Puno je prepoznatih čimbenika rizika koji mogu ubrzati razvoj osteoartritisa kuka. Neki od najvažnijih su:
  1. pretilost - masne stanice su metabolički aktivne i uzrokuju tihu kroničnu upalu
  2. manjak fizičke aktivnosti - obustavlja se lučenje tvari koje gase upalu
  3. niska razina vitamina D3 - regulator je upalnih i protuupalnih procesa
  4. neispavanost - održava razinu kortizola visokom
  5. pojava osteoartritisa u obitelji
  6. treća životna dob
  7. postojeći poremećaji kuka i anatomske abnormalnosti
  8. traume ili infekcije zgloba

Prva tri čimbenika sam opisao gore. Oni jesu najvažniji i nad njima imate gotovo 100%-tnu kontrolu.

Više manje, možete i spavanje dovesti u red. Iz osobnog iskustva znam da nije lako kako zvuči, posao i obitelj traže vremena i često se zakinemo za dobar san.


Nedostatak sna podiže razinu kortizola u vrijeme kad bi on trebao biti na niskim razinama.

Kratkotrajni skok kortizola uspješno blokira upalu. Ali stalno povišena razina kortizola uzrokuje glukokortikoidnu rezistenciju. Imunološke stanice postaju "gluhe" na signale kortizola.

Dakle, zbog nedovoljno sna i/ili nekvalitetnog sna razina kortizola je cijelo vrijeme povišena i tijelo ulazi u stanje kronične upale niskog intenziteta. Aktivira se simpatička grana živčanog sustava i raste razina proinflamatornih citokina u krvi. Oni iz krvi ulaze u zglob kuka i potiču hondrocite na lučenje enzima koji razgrađuju hrskavicu.


Jedna stvar s kojom svi griješimo, ja prvi ali doveo sam se u red, je korištenje mobitela prije spavanja. Ekran mobitela podiže razinu kortizola.

Vodite računa da
dovoljno i kvalitetno spavate. Bitno je da razina kortizola noću bude niska.


Nad ostalim faktorima imate djelomičnu kontrolu. Ne možete pobjeći od njih, ali svojim navikama možete kočiti i odgađati razvoj artroze.

Naslijeđe i genetika također su bitni, jer ako ste dijete roditelja koji boluju od koksartroze ili drugih vrsta artritisa, imate veću šansu da je razvijete u budućnosti.

Dob je ključan faktor rizika, jer starenje kao prirodan proces pogađa sve organe i organske sustave u tijelu, pa tako i koštano i hrskavično tkivo s godinama postaje sve slabije kvalitete. Baš zato je većina osoba s koksartrozom starija od 70 godina.

Prisutnost drugih zglobnih bolesti poput displazije kuka, reumatoidnog artritisa ili gihta može ubrzati nastanak koksartroze. Taj tip koksartroze nazivamo sekundarna koksartroza, jer nastaje kao posljedica postojeće bolesti kuka.

​Infekcije ili traume kuka tijekom života također mogu dovesti do bržeg nastanka osteoartritisa. U tim slučajevima također govorimo o sekundarnoj koksartrozi. Koksartroza najčešće nastaje kao posljedica djelovanja više različitih čimbenika rizika.

Osteofiti se često formiraju kod osteoartritisa kuka

Kod koksartroze se na rubovima zgloba često stvaraju osteofiti ili izbočenja kosti. To je reakcija kosti zgloba zahvaćenog artritisom odnosno upalom. Kost nije pasivan organ, već on vrlo dobro reagira na promjene u okolini pa tako unutar kosti dolazi do pojačanog rasta i zadebljanja uslijed većeg opterećenja.

Tijelo stvara osteofite kako bi povećalo površinu i stabilnost. Okoštavanjem žrtvuje pokretljivost kako bi postiglo stabilnost.



​Iako su osteofiti patološko okoštavanje, kada bolje pogledate to je funkcionalna adaptacija - tijelo "se snalazi" na način koji može. "Nadograđuje" rubove zglobova kako bi im povećalo površinu.

Žrtvuje pokretljivost zgloba kako bi postiglo stabilnost.

​
Najbolja prevencija je ne dozvoliti si da zglobovi uopće budu nestabilni pa tijelo neće imati potrebu stvarati osteofite.

​Stabilnost zglobova postiže se medicinskim vježbama koje svatko može raditi.
Prikaz osteofita na zglobu kuka

​Dugotrajno osteofiti vode k tome da
koštane površine zglobnih tijela postaju hrapave, trenje raste, a upalno stanje postaje sve teže i nastaju bolovi i smanjena pokretljivost. Kako osteofiti napreduju, kretnje se sve više skraćuju, a tipični pokreti poput obuvanja čarapa, ulaska u auto ili dubokog sjedenja postaju sve teži.

Bol u kuku je prvi simptom, a često se iz kukova širi u prepone i stražnjicu

Tipični simptomi koksartroze različiti su i po jačini variraju ovisno o stupnju težine bolesti. Za ranu dijagnozu i minimalno invazivno liječenje važno je simptome ne podcijeniti čim se pojave, već odmah zatražiti pomoć liječnika specijalista fizijatra.

Ako se ne liječi na vrijeme, može postati ozbiljan problem za hod i smanjiti kvalitetu života.


​Jedan od glavnih simptoma koksartroze je bol u kuku, a nastaje kao posljedica trljanja glave bedrene kosti i zdjelice u zglobu kuka. Osjećaj boli pri pokretima koji uključuju kukove i zdjelicu vjerojatno je prvi znak da je došlo do razvoja koksartroze.

Nelagoda se često može proširiti na područje prepona, uključujući bedra, križnu kost i stražnjicu. Karakteristična bol u kuku naziva se koksalgija.
​​
​
Mlada žena se rukom drži za bolni kuk

​Bol, trnci i osjetljivost mogući su nakon duljeg mirovanja, primjerice nakon buđenja ujutro. To se događa jer se mišić kuka pod nazivom iliopsoas ukruti i postane nefleksibilan te mu treba vremena da povrati svoju uobičajenu pokretljivost. Ova se situacija obično poboljša nakon nekoliko minuta kretanja, sve dok ne postane neprimjetna.

Prekomjerno skraćen iliopsoas može dovesti i do boli u koljenima i leđima. Taj mišić, po obliku sličan dvjema naramenicama, povezuje trup s donjim udovima i upravlja pokretljivošću i fleksibilnošću okolnih kostiju i zglobova. Zbog toga, kad je previše skraćen, ukruti cijelo područje kuka. Poteškoće u hodu tipičan su simptom koksartroze u već uznapredovaloj fazi.

Smanjena pokretljivost zgloba vrlo je onesposobljavajuća i jako utječe na obavljanje uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. Noćna bol je također mogući simptom koksartroze. Osobito se osjeća ako je zglob kuka tijekom dana bio dugo opterećen, što uzrokuje trajnu upalu.

Mogući su i zvukovi poput škripanja koji zapravo odgovaraju fenomenu krepitacija, a one nastaju zbog hrapavih površina kosti i osteofita koje se međusobno dodiruju prilikom pokreta. U kasnijim fazama bolesti dolazi do otežanog hodanja, šepanja i smanjene pokretljivosti.

​Dugoročno koksartroza, ako se ne liječi vodi ka slabosti i atrofiji mišića, što dodatno pogoršava stanje jer mišići više ne mogu kvalitetno štititi i voditi zglob. Atrofija mišića znači smanjenje mišićne mase.

Stupnjevi koksartroze i klasifikacija​

Postoje različite klasifikacije koksartroze s obzirom na težinu bolesti, uzrok ili opseg zahvaćanja kuka.

Primarna koksartroza tipična je za stariju dob i fiziološki proces starenja zglobova.

Kada se ne identificira precizan i određeni okidački uzrok, možemo govoriti i o idiopatskoj koksartrozi.

Sekundarna koksartroza, pak, nastaje kada je artroza kuka posljedica drugih koštanih ili zglobnih bolesti, poput zglobne displazije, prethodnih prijeloma, upalnog ili septičkog artritisa/osteomijelitisa.


Ako koksartroza zahvaća samo jedan kuk, definira se kao jednostrana. Postaje obostrana kada se hrskavica troši s obje strane tijela.

Daljnja klasifikacija vrsta koksartroze uzima u obzir težinu simptoma.

Koksartroza prvog stupnja, najmanje teškog i onesposobljavajućeg, prisutna je kada se javlja sporadična bol u kuku. U većini slučajeva pojavljuje se nakon pretjeranog fizičkog napora, poput intenzivne sportske aktivnosti. 
Koksartroza u ovoj fazi pacijente brine malo jer s mirovanjem bol brzo i gotovo potpuno nestaje, zbog čega se simptomi potpuno zanemare.

Drugi stupanj osteoartritisa kuka predstavlja srednju razinu. Simptomi su izraženiji i prisutni ne samo nakon napora, nego i u mirovanju.

Koksartroza trećeg stupnja znači imati koksartrozu s kroničnom i jakom boli. 
Zglobni pokreti postaju sve više ograničeni i pacijent teško obavlja čak i jednostavne svakodnevne aktivnosti, s rizikom od postupnog razvoja mišićne atrofije. U tim slučajevima muskulatura se smanjuje i ukoči jer se ne pokreće dovoljno.

Osim navedenih klasifikacija, postoji Kellgren Lawrence skala koja uzima u obzir stanje kuka na RTG snimci. Riječ je o skali od 0 do 4 kojom se na rendgenskoj snimci procjenjuje koliko je zglob istrošen kod osteoartritisa, najčešće u koljenu, kuku i šakama.

Liječnik na RTG-u gleda postoje li koštane izrasline na rubu zgloba (osteofiti), je li prostor između kostiju sužen (što znači da je smanjena količina hrskavice), te postoje li zadebljanja kosti ispod hrskavice i eventualne deformacije zgloba.

Grafički prikaz koji uspoređuje zdravi zglob i 4 stadija osteoartritisa

​Stupnjevi prema Kellgren Lawrence skali su:
  • 0 znači da nema znakova i rendgen izgleda normalno
  • 1 označava sumnjive promjene, moguće sitne izrasline uz očuvan razmak u zglobu
  • 2 upućuje na blage promjene, s jasnim izraslinama i blagim suženjem razmaka
  • 3 predstavlja umjereni osteoartritis, s manjim razmakom, više izraslina i zadebljanom kosti te mogućim početnim nepravilnostima oblika
  • 4 označava teški osteoartritis s jedva prisutnim razmakom, velikim izraslinama i jasno promijenjenim oblikom zgloba

Kako ćete prepoznati pogoršanje artroze kukova

Poteškoće u hodu odnosno šepanje i pojava bolova tijekom spavanja tipični su simptomi koksartroze u uznapredovaloj fazi. Smanjena pokretljivost zgloba vrlo je onesposobljavajuća jer zahvaćajući kuk, uvelike utječe i na obavljanje uobičajenih svakodnevnih aktivnosti.

​Ako imate očite simptome koksartroze ili sumnjate da bi mogli biti prisutni, trebali biste odmah posjetiti liječnika jer rana dijagnoza bolesti omogućuje pravodobno liječenje koje će usporiti progresiju bolesti, ublažiti bol i poboljšati zglobnu funkciju.

​Pravodobno liječenje bolesti također znači pokušati izbjeći, nažalost invazivnu, operaciju kuka.

Dijagnozu najčešće postavlja specijalist fizijatar, ali možete završiti i kod ortopeda

Put do dijagnoze sastoji se od nekoliko koraka, a to je prvo pregled kod vlastitog liječnika, a zatim kod specijalista fizijatra ili ortopeda. Tijekom specijalističkog pregleda razmatra se klinička povijest pacijenta i proučavaju se njegovi simptomi.

Ako liječnik posumnja na koksartrozu, može provesti test aktivnih i pasivnih pokreta kuka kako bi utvrdio koji pokreti uzrokuju bol, a koji ne. Slično, test krepitacija promatra prisutnost eventualnog “škripanja” tijekom pokreta, dok promatranje hoda pomaže vidjeti hoda li pacijent pravilno i održava li odgovarajući uspravan položaj.
​

Liječnik rukama drži nogu pacijentice i testira pokretljivost kuka

Kako bi se omogućila ispravna diferencijalna dijagnoza i detaljnije istražila razina oštećenja, specijalist može predložiti neke dijagnostičke slikovne pretrage, kako bi imao potpuniji uvid u stanje zgloba i kako bi bolje isplanirao plan liječenja.

Stoga su RTG kuka, kao i MR ili ultrazvuk, korisni kako bi se vidjelo stanje zgloba i procijenio stupanj trošenja hrskavice.

Artroskopija, koju izvodi ortoped, nešto je invazivnija metoda. Naime mala cjevčica s kamerom uvodi se u blizini kuka koji se promatra i ona također pomaže u procjeni zdravlja okolnog tkiva koje utječe na cijeli zglob, poput ligamenata, tetiva i mišića.

Može se dogoditi da liječnik, koristeći istu artroskopsku tehniku, u bočnu stranu uvede posebnu cjevčicu za aspiraciju zglobne tekućine odnosno to se zove artrocenteza.

​Izravno aspirirana zglobna tekućina se nosi u laboratorij na analizu kako bi dobili potpunu i detaljnu sliku o stanju i zdravlju kuka.

Liječenje kuka bez operacije i kako izbjeći operaciju kuka​

Kao i kod svih drugih vrsta osteoartritisa, do danas ne postoji univerzalna terapija za osteoartritis kuka koja će ga u potpunosti izliječiti.

Koksartroza doista ostaje kronična, iako su terapije koje mogu usporiti njezino napredovanje i smanjiti simptome poput boli i slabe pokretljivosti sve brojnije.


Danas postojeća farmakološka liječenja
temelje se na ublažavanju boli. U slučajevima blage ili srednje teške koksartroze, liječnik može propisati analgetike kao što je paracetamol ili nesteroidne lijekove protiv bolova poput ibuprofena. U posljednje vrijeme mnogi pacijenti koriste te lijekove u obliku krema i losiona koji se nanose izravno na zahvaćeni zglob.


To su terapije koje ublažavaju bol, ali ne rješavaju patologiju niti obnavljaju istrošenu hrskavicu.

Konzervativna terapija može uključivati i kortikosteroidne lijekove čija je protuupalna moć visoka, ali, budući da se temelje na kortizonu, imaju određenu količinu nuspojava.


To je terapija o kojoj treba razmišljati kao o posljednjem izboru, kada drugi lijekovi ne ublažavaju bol i kada je liječnik siguran da je prisutan značajan upalni proces.


Moderne infiltracije hijaluronske kiseline djeluju tako da privremeno obnavljaju zglobnu površinu, smanjuju bol i vraćaju određenu pokretljivost.


​Naime, hijaluronska kiselina djeluje kao lubrikant, smanjujući trenje između kostiju, ali, kao i kod lijekova, to je često privremeno rješenje. Pacijentu se savjetuje tijekom života obaviti više ciklusa infiltracija.

Operacija kuka - kad se iscrpe sve mogućnosti ugrađuje se umjetni kuk (endoproteza kuka)

Ako je koksartroza teška i negativno utječe na hodanje, jedini mogući izbor liječenja je kirurgija.

Trenutačno postoje dvije vrste kirurških zahvata:
  1. Resurfacing metoda u kojoj se površine acetabuluma i glave femura zamjenjuju metalnim protezama. Koristi se kada je oštećenje ozbiljno, ali nije opsežno, jer ne zahtijeva potpunu zamjenu zgloba.
  2. Artroplastika je operacija gdje je zamjena totalna, odnosno cijeli acetabulum i glava femura uklanjaju se i zamjenjuju titanijskim protezama. Pristup je invazivan i koristi se samo u najtežim slučajevima.

Proteze imaju ograničeno trajanje od oko 20 godina, zbog čega se zahvat kod mlađih osoba nastoji odgoditi kako bi se izbjeglo ponavljanje operacije u budućnosti.

Za one koji žele znati više, kolegica Uršula napisala je odličan članak o endoprotezi kuka.

Medicinske vježbe za kukove - manje bolova i bolja pokretljivost

Kontinuirano vježbanje - moć kratkih vježbi kroz dugi period​

Pravilno izvođene vježbe su dragocjen alat u ublažavanju simptoma. Aktivacija mišića, pokretanje zglobova i korekcija držanja omogućuju smanjenje opterećenja na kukovima, opuštajući zglob i čineći ga manje bolnim.

Ako nemate drugih bolesti, možete se bez ikakvih ograničenja baviti svima aktivnostima niskog i umjerenog opterećenja. Hodajte, trčite, vozite bicikl, plivajte.

Ne preporučujem aktivnosti visokog intenziteta koje opterećuju artrozom istrošen zglob.


4 temelja prevencije artroze kuka, ali i njenog obuzdavanja kada se pojavi, su:
  1. održavajte normalnu tjelesnu težinu
  2. vježbajte i krećite se
  3. izađite povremeno na sunce i jedite hranu bogatu vitaminom D
  4. spavajte dovoljno i spavajte kvalitetno

Sve navedeno vas ništa ne košta. Treba samo malo volje i discipline.

Kad smo kod vježbanja, upravo to je naše uže područje rada. U Rekreativi Medical kroz vježbe vas vode fizioterapeuti s iskustvom i poznavanjem ove problematike. Cijelu godinu održavamo grupne medicinske vježbe koje povećavaju pokretljivost i omogućuju vam život bez bolova.

Grupa ljudi koji u dvorani izvode medicinske vježbe pod vodstvom fizioterapeutkinje
Grupne medicinske vježbe u Rekreativi Medical pod vodstvom fizioterapeutkinje

​Jednom kad se osteoartritis razvije do 4. stupnja, zglobne hrskavice više nema, kost struže o kost i ne preostaje drugo nego operativno ugraditi umjetni kuk. To svakako možete izbjeći, a u najmanju ruku prilično odgoditi, jer zašto biste ugradili umjetni kuk za dvije godine ako možete svoj održavati još dvadeset.​
Zdravlje kukova, i puno više od toga, dobrodošli ste održavati kroz naše grupne medicinske vježbe u Zagrebu ili online medicinske vježbe gdje god se nalazili. ​
Smatrate li da je ovaj tekst poučan i koristan, podijelite ga. Hvala.
Korišteni izvori:
Pro-inflammatory cytokines: The link between obesity and osteoarthritis
Obesity and osteoarthritis: more than just mechanics
Unravelling the ties that bind: The intersection of obesity, osteoarthritis, and inflammatory pathways with emphasis on glucagon‐like peptide‐1 agonists
Metabolic triggered inflammation in osteoarthritis
​​Metabolism-Related Adipokines and Metabolic Diseases: Their Role in Osteoarthritis
​Beyond mechanical loading: The metabolic contribution of obesity in osteoarthritis unveils novel therapeutic targets
Mechanotransduction and cartilage integrity
​Current Evidence on and Clinical Implications of Vitamin D Levels in Pain and Functional Management of Knee Osteoarthritis: A Systematic Review
​Vitamin D reduces pain and cartilage destruction in knee osteoarthritis animals through inhibiting the matrix metalloprotease (MMPs) expression
​Vitamin D Alleviates Osteoarthritis Progression by Targeting Cartilage and Subchondral Bone via Myd88-TAK1-ERK Axis Suppression
Vitamin D3 protects articular cartilage by inhibiting the Wnt/β-catenin signaling pathway
​Sleep duration and the risk of new-onset arthritis in middle-aged and older adult population: results from prospective cohort study in China

 
Mlada žena sjedi ispred laptopa i radi vježbe za kralježnicu.
E-KUTAK
​Za više tema iz našeg područja rada vratite se na Edukativni kutak
Grupa ljudi različitih dobi leži na podu i radi medicinske vježbe. 
PROGRAMI VJEŽBANJA
​Započnite rad na sebi i uključite se u naše programe vježbanja. Pogledajte raspored.
Rekreativa Medical logo.
Prijava na newsletter
Prijavom na newsletter pristajete na primanje obavijesti o našim aktivnostima. E-mail adresa koju ste unijeli bit će strogo korištena isključivo u navedene svrhe.
Rekreativa Medical
centar za unaprjeđenje zdravlja Zagreb
IBAN:  HR0523400091110814360
​

Zagreb: Bosutska 9 | Račićeva 5
E-mail: [email protected]
​Tel: + 385 92 2095 770

Vaše mišljenje nam je bitno

Klikom na Facebook Reviews ili Google Reviews možete ocijeniti koliko ste zadovoljni našim radom.
​Veliko hvala!

Copyright © 2020 Rekreativa Medical
Proudly powered by Weebly
  • Naslovna
  • Vježbanje
  • Voditelji
  • Članarina
  • Događanja
  • O nama
  • E-kutak
  • Kontakt