Što je fleksibilnost, a što pokretljivostPiše: Stjepan Dren Mlinarec, bacc.physioth.
Je li sposobnost djeteta da dohvati i stavi nožni palac u usta fleksibilnost ili pokretljivost? Ova dva slična, a različita pojma, koje koristimo u svakodnevnom životu imaju svoje mjesto u medicinskoj literaturi. Idemo naučiti razliku između fleksibilnosti i mobilnosti, ali i međusobnu povezanost. FleksibilnostFleksibilnost je svojstvo tkiva da promijeni oblik i spontano se vrati u prethodno stanje.
Srodan pojam je elastičnost, i dok se u tehničkim znanostima definira različito od fleksibilnosti (elastičnost je svojstvo materijala da se prilagodi vanjskom opterećenju promjenom oblika i poslije se u potpunosti vrati u prethodno stanje, a fleksibilnost je svojstvo materijala da se prilagodi vanjskom opterećenju privremenom promjenom oblika bez loma a povratak u prethodno stanje ne mora biti u potpunosti), u medicini (osobito u kontekstu lokomotornog sustava) ovi su pojmovi sinonimi. Uzmimo za primjer traku za vježbanje, prikladno nazvanu kako drugačije nego “elastična” traka. Povučemo li ju za krajeve, traka će se izduljiti, a potom spontano vratiti u prethodno stanje. Oba parametra su neophodna da bismo govorili o fleksibilnosti. Ako tkivo promijeni oblik i ne vrati se spontano u prethodno stanje već zadrži novi oblik, to nije fleksibilnost nego plastičnost. Npr. plastelin ima svojstvo plastičnosti, i primijetite kako je jednako prikladno nazvan. U kontekstu lokomotornog sustava najčešće govorimo o fleksibilnosti mišića (najčešće, ali ne isključivo) i odnosi se na njihovu mogućnost izduljivanja. Mišić ne možemo izduljiti aktivno, naš mozak nema “naredbu” za izduljivanje mišića, već postoje samo dvije - kontrakcija i relaksacija (pojednostavljeno: skraćivanje i opuštanje, iako je zapravo nešto složenije). Kad smo kod relaksacije, to je još jedan pojam iz svakodnevnog rječnika, došao je upravo iz ovog konteksta i primarno znači povratak mišićnih vlakana u stanje smanjene napetosti (suprotno od kontrakcije). Izraz je formirao i definirao Edmund Jacobson, tvorac metoda progresivne mišićne relaksacije. Mišićna relaksacija je preduvjet za fleksibilnost jer mišić u kontrakciji ne možemo izduljivati, nije više fleksibilan. I tako dolazimo do stanja koje je važno za razumijevanje cijelog konteksta, a to je neurološka inhibicija mišića. Fleksibilnost mišića regulira se u središnjem živčanom sustavuPostoji cijeli niz međusobno isprepletenih faktora koji dovode do neurološke inhibicije, i što ih više raščlanjujemo uviđamo da se radi o zaštitnom mehanizmu, ali vjerujem da je sada važnije naučiti na jednostavan način i razumjeti što je to.
Neurološka inhibicija pojednostavljeno znači da mozak mišićima neprestano šalje impulse za kontrakciju, nakon koje se ne događa puna relaksacija. Slikovito, mišići ostaju kronično “zarobljeni” u kontrakciji do određene mjere (ne 100%). Potpuna kontrakcija, nepotpuna relaksacija, kronično povišen mišićni tonus. Zvuči li vam poznato? Kada relaksacija potpuno izostaje (100%), to se naziva spazam mišića (poznatiji kao grč mišića). Čak i spazam može biti trajnog karaktera (kod određenih neuroloških oboljenja) no češći je onaj privremeni, koji ste gotovo sigurno i sami doživjeli. Događa se kao reakcija na određene podražaje, vrlo vjerojatno ste ga doživjeli kod određenih pokreta ili vježbi, a prolazi spontano, tj. mozak počne ponovo slati signal za mišićnu relaksaciju. Vratimo se na fleksibilnost. Iako je očigledno da je pasivna, vrlo je važna za ukupnu pokretljivost (mobilnost) koja je osim strukturalnim promjenama u velikoj mjeri ograničena nefleksibilnošću mekih tkiva. I da zaključimo poglavlje o fleksibilnosti, “sklopka” koja omogućuje fleksibilnost mišića nalazi se u mozgu i želimo li fleksibilno tijelo moramo znati kako postići određene promjene u mozgu. To se postiže specifičnim pokretima i vježbama kojima se postižu spomenute promjene u središnjem živčanom sustavu, a niže su navedeni i drugi faktori koji imaju manji ili veći utjecaj. Uloga fascije u fleksibilnosti tijelaPodsjetimo se, fascija je ovojnica nalik na foliju koja omata sve naše mišiće i organe, osiguravajući potporu i smanjujući trenje tijekom svakodnevnog kretanja. Zdrava fascija podupire funkciju organa, a ograničenja fascije koja u ovom slučaju nazivamo miofascijalne restrikcije uzrokuju disfunkciju mišića.
Dakle, restrikcije fascije važan su faktor koji ograničava funkciju mišića i time izravno smanjuje ukupnu fleksibilnost. Oslobađanje fascijalnih priraslica je poput čišćenja paučine između mišića čime se omogućuje učinkovitije klizanje slojeva fascije. Oslobađanje mišića na ovaj način omogućuje im da počnu samostalno funkcionirati, tj. omogućuje da se njihove kontrakcije i relaksacije odvijaju u svom punom potencijalu. 
Zapamtimo li rečenicu “mišići su fleksibilni, a zglobovi su pokretljivi”, uvijek ćemo znati razliku između fleksibilnosti i pokretljivosti (mobilnosti). Pokretljivost (mobilnost)Pokretljivost (zgloba) je definirana je kao stupanj do kojeg se zglob može kretati prije nego što je ograničen okolnim tkivima, tj. opseg nesputanog pokreta zgloba.
Uzmimo za primjer zglob koljena u kojem ćemo promatrati dva pokreta, pregibanje (fleksija) i ispružanje (ekstenzija). Ukoliko koljeno možemo potpuno saviti i potpuno ispružiti, imamo ono što se naziva normalna pokretljivost zgloba. Kako je pojedinačni zglob samo dio sustava, važno je sagledati ukupnu pokretljivost i međusobno djelovanje zglobova. Ukoliko je pokretljivost skočnog zgloba smanjena, to neizbježno utječe na hod i pokretljivost cijelog tijela. To je lako primjetan i lako shvatljiv primjer, ali vrijedi za sve ostale zglobove. Ograničenje bilo kojeg zgloba utječe na ukupnu pokretljivost. Smanjena pokretljivost i uzrociOgraničenja pokretljivosti su vrlo česta i mogu varirati od diskretnih koja će na nečijoj povijesti bolesti biti opisana npr. “terminalno ograničena ekstenzija lakta”, zatim vidljivih ali još uvijek prihvatljivih ograničenja (npr. kod bodybuildera), do većih ograničenja koja nazivamo kontrakture. Na primjeru koljena ili lakta to znači da je zglob savijen, i da je ispružanje znatno ili u potpunosti ograničeno. Za primjer koristim fleksorne kontrakture jer su u kliničkoj praksi znatno češće, osobito neurogene kontrakture.
Uzroci smanjene pokretljivosti su brojni jer na pokretljivost zglobova utječe više faktora. Jedan od njih je gore opisana fleksibilnost mišića i kada je znatno smanjena to se naziva miogena kontraktura. Izrazito važan faktor je fascija, ukoliko postoje restrikcije fascije cjelokupna pokretljivost je smanjena, a postoje i specifična ograničenja (npr. Dupuytrenova kontraktura) i nazivamo ih desmogene kontrakture. Opekline ili bolesti kože uzrokuju dermatogene kontrakture. Ukoliko je oštećena tetiva, uzrokovati će tendogenu kontrakturu. Postoje i psihogene kontrakture iz čijeg se naziva može vidjeti koliko psihičko stanje ima utjecaja na pokretljivost. Postoje i sistemske kronične bolesti (npr. sklerodermija) koje uzrokuju degenerativne promjene i ožiljke na fasciji, koži i zglobovima, što također rezultira smanjenjem pokretljivosti. Svaki ožiljak znači zamjenu originalnog tkiva kolagenom i smanjuje pokretljivost. Je li povećana pokretljivost poželjno ili nepoželjno stanje?Jeste li kada opazili da postoje nadprosječno pokretljivi ljudi? Znamo za njih reći “ljudi od gume” i zavidjeti im na pokretljivosti. Možda ste poželjeli biti poput njih? Ako jeste, imate sreću da vam se želja nije ostvarila jer radi se o nepoželjnom stanju koje se zove hipermobilnost (prevelika pokretljivost). Učestalija je u žena, može biti dio kliničke slike određenih sindroma (npr. Marfanov sindrom, Ehlers-Danlos sindrom, Downov sindrom), no postoje i brojni drugi uzroci pa nemojte sljedeći put kad vidite hipermobilnu osobu naprečac zaključiti "imaš Downov sindrom".
Hipermobilni zglobovi nisu stabilni, pa je potrebno poduzimati određene korake. S obzirom da se radi o stanju a ne bolesti (bolest je prolazna, stanje je trajno), osobe s hipermobilnim zglobovima trebaju raditi na stabilizaciji kroz unaprjeđivanje motoričke kontrole. Ne bi smjele raditi vježbe s velikim opterećenjem, kao ni koristiti ovaj “višak” raspona pokreta samo zato jer mogu. Ostali faktori koji utječu na pokretljivostTo su čimbenici kojima smo izloženi i naše navike, i ohrabrujuće je da na neke od njih možemo u određenoj mjeri utjecati. Mišići su fleksibilniji kada je njihova temperatura 1 do 2 stupnja veća od normalne. Viša temperatura okoline također doprinosi većoj fleksibilnosti. Utjecaj ima i doba dana, većina ljudi je fleksibilnija i pokretljivija u poslijepodnevnim satima nego ujutro. Noć smo proveli u mirovanju, i našim mišićima i zglobovima je potrebno gore spomenuto zagrijavanje koje se događa kroz aktivnosti u tijeku dana.
Važna je i dob, pre-adolescenti su općenito fleksibilniji od odraslih osoba, iako u odrasloj dobi možemo itekako sačuvati ove sposobnosti određenim vježbama. Zatim spol, žene su općenito fleksibilnije od muškaraca. Spomenuli smo određene vježbe, važna je varijabilnost pokreta i vještina izvođenja pokreta, a napredak se postiže kontinuitetom. Određeni psihostimulansi, npr kofein, podižu tonus mišića pa tako osobe koje piju kavu imaju i smanjenu fleksibilnost. Tijelo i mozak su prilagodljivi uvjetima u okolišu, npr. kod bodybuildera se struktura kolagena mijenja kako bi se povećala stabilnost zglobova (neophodna kod velikih opterećenja) nauštrb stabilnosti. To ne znači da se isto događa i kod umjerenih fizičkih opterećenja pa ih nemojte izbjegavati. Baš naprotiv, umjerenost je ključna za optimalnu pokretljivost Spojimo točkice za krajZapamtite li rečenicu “mišići su fleksibilni, a zglobovi su pokretljivi” uvijek ćete znati razliku između fleksibilnosti i pokretljivosti (mobilnosti). Fleksibilnost je važna i ona je jedan od faktora o kojima ovisi naša pokretljivost. Smanjena fleksibilnost ili pokretljivost na jednom mjestu uzroke može imati drugdje, pa tijelo i um uvijek trebamo gledati u cjelini i u liječenju mu tako pristupati.
Unaprijedite fleksibilnost kroz naše grupne medicinske vježbe u Zagrebu i online medicinske vježbe gdje god se nalazili. Korišteni izvori: The Science and Physiology of Flexibility and Stretching: Implications and Applications in Sport Performance and Health Need for a consensus on the methods by which to measure joint mobility and the definition of norms for hypermobility that reflect age, gender and ethnic-dependent variation: is revision of criteria for joint hypermobility syndrome and Ehlers–Danlos syndrome hypermobility type indicated? |
|
|
|
Započnite rad na sebi i uključite se u naše programe vježbanja. Pogledajte raspored.
|
|
Rekreativa Medical
centar za unaprjeđenje zdravlja Zagreb IBAN: HR0523400091110814360 Zagreb: Bosutska 9 | Račićeva 5 E-mail: rekreativa.medical@gmail.com Tel: + 385 92 2095 770 |
Vaše mišljenje nam je bitno
Klikom na Facebook Reviews ili Google Reviews možete ocijeniti koliko ste zadovoljni našim radom.
Veliko hvala!
Veliko hvala!
Copyright © 2020 Rekreativa Medical