Propriocepcija - osjet položajaPiše: Stjepan Dren Mlinarec, bacc.pyhsioth.
Kada zatvorimo oči, osjećaj za prostor oko nas i položaj našeg tijela u njemu ne nestaje. Ne vidimo gdje smo, nego osjećamo gdje smo. Taj osjet naziva se propriocepcija, to je svijest o tome gdje se nalaze naše ruke, noge, glava, ostatak tijela, te kako je naše tijelo položeno u prostoru. Dio literature ovaj osjet naziva “šesto čulo” (iako ih ima zapravo malo više). Prvih pet su kao što znate vid, sluh, dodir, miris i okus. Naš živčani sustav (mozak) organizira ova osjetilna opažanja koja tako postaju temelj našeg osjećanja sebe. Kako se propriocepcija razlikuje od ostalih osjetaPropriocepcija se bitno razlikuje od ostalih osjetila. Npr. nikada se ne isključuje. Što to znači? Znamo kako izgleda tišina kada prekrijemo uši, znamo kako izgleda mrak kada prekrijemo oči, a kako bi to izgledalo kada bismo mogli isključiti propriocepciju?
Rekao bih da nitko ne zna, ali na njihovu nesreću postoje ljudi koji boluju od rijetkog genetskog poremećaja nedostatka propriocepcije i koji nam mogu dati uvid kako to izgleda. S njihovim lokomotornim sustavom je sve u redu, sa živčanim sustavom također, jednostavno im nedostaje receptor veličine molekule koji djeluje kao vrata kroz koja fizičke sile ulaze u živčani sustav. Receptor je otkriven prije svega 10 godina i znanstvenici su ga nazvali “piezo2”. Tu molekulu možemo slikovito nazvati “oči proprioceptivnog sustava”, bez nje ne znamo gdje su nam ruke i noge a gdje je glava, i bez nje ne možemo osjetiti određene specifične osjete na koži. Spomenuti ljudi koji su se rodili bez “piezo2” receptora mogu hodati samo kada gledaju u svoja stopala, a sve što rade rukama mogu samo kada gledaju u njih. U trenutku kada zatvore oči više ne znaju gdje su im ruke a gdje noge. Kao što vidimo, propriocepcija je temeljna za funkcioniranje tijela i utječe na naše živote svaki trenutak svakog dana i omogućuje nam da postignemo složene zadatke koji bi inače bili nemogući. Ne vidimo gdje smo, nego osjećamo gdje smoPropriocepcija nam omogućuje da kontroliramo vlastite dijelove tijela bez izravnog gledanja na njih. Uzmimo za primjer vožnju automobila. U mogućnosti smo držati pogled na cesti i istodobno prilagoditi ruke na upravljaču i primijeniti odgovarajuću količinu pritiska na pedale kako bi održali brzinu. Vozači s razvijenom propriocepcijom mogu mijenjati radijsku postaju, jesti male obroke, doprijeti do nečega na stražnjem sjedalu, ili raditi bilo koju drugu radnju bez gledanja, tj. održavajući pogled na cesti. Bez propriocepcije, morali bismo svaki put pogledati dolje svoje noge da možemo "naciljati" gas ili kočnicu, ili gledati svoju ruku dok mijenja brzine. Bez propriocepcije bi vožnja bila nemoguća. Kao i sve ostale radnje u životu.
Propriocepcija je osjet gdje se nalaze naše ruke, noge, glava, i ostatak tijela, te kako je naše tijelo položeno u prostoru. Ne vidimo gdje smo, nego osjećamo gdje smo. Proprioceptori i proprioceptivni sustavU posljednjih nekoliko godina znatno se promijenilo ono što znamo receptorima i samom osjetu. Do ne tako davno smo se u literaturi susretali samo s pojmom proprioceptor, pa bismo sada trebali razgraničiti što je piezo2 a što je proprioceptor. Piezo2 je glavni mehanotransduktor proprioceptora, a proprioceptori su specijalizirani mehanosenzorni neuroni koji prenose informacije o istezanju i napetosti mišića, tetiva, kože i zglobova. Piezo2 se nalazi na živčanim završecima proprioceptora. Informacije zatim putuju spino-cerebelarnim traktom (leđna moždina - mali mozak). Mali mozak prihvaća podatke iz svakog mišića i zgloba u tijelu, i izračunava gdje su ruke i noge u prostoru. Sustav nije savršen, ali daje grubu procjenu da bi se omogućio temeljni zadatak. Pomoću našeg vida možemo potvrditi položaj ekstremiteta za tehnički zahtjevnije zadatke.
Sve se odvija nesvjesno, i ne moramo razmišljati o pokretima i korekcijama pokreta. Može li se sustav narušiti?Da. Nakon ozljeda miofascija, zglobova i ligamenta, receptori su također oštećeni, što znači da su podaci koji se obično šalju u mozak netočni. Kao posljedica toga, umanjen/narušen nam je osjećaj za položaj naših ruku i nogu u prostoru (bez gledanja). Taj poremećaj može varirati od blagog koji i ne opažamo dok ne obratimo pažnju, do teškog koji otežava sve svakodnevne aktivnosti.
Navesti ću jedan blaži primjer slabije propriocepcije s kojim se vjerojatno možete poistovjetiti, a to je kada u mraku malim nožnim prstom “pronađemo” namještaj. Svaki dio ljudskog tijela ima svoju ulogu, i evo zahvaljujući nedostatnoj propriocepciji mali nožni prst postaje “službeni pronalazač namještaja u mraku”. Na satovima se zezam da je čak i pjesma posvećena tome: Hladno Pivo - Ne Volim Te (stih je na 0:31 min). Osim ozljeda, receptori gube preciznost i starenjem. Vrlo jednostavan test možete napraviti odmah - izaberite nekoliko aktivnosti koje redovito radite (npr. češljanje, pranje zubi, popijte čašu vode...), aktivnosti koje "možete i žmirećki", i radite ih baš tako - zatvorenih očiju, radite ih drugom rukom (lijevom ako ste dešnjak). Osjećate li diskretni osjećaj nelagode? Primjer dobre propriocepcije bio bi ako možete bez gledanja uvesti konac u iglu. Ne znam tko danas više koristi konac i iglu, ali ako imate kod kuće probajte, prelaskom iz čitanja ovog teksta u vježbu ćete bolje zapamtiti sve što ste naučili. Vježbe za propriocepciju i druge mogućnostiPoput većine fizioloških procesa, propriocepcija se može unaprijediti vježbanjem. Koncertni pijanist može sa zatvorenim očima svirati i najsloženije skladbe jer je treningom razvio proprioceptivni osjet svojih prstiju da budu dovoljno precizni za taj zadatak. Prije nego je usavršio proprioceptivni osjet svojih prstiju, morao je gledati svoje ruke da svlada komplicirani dio, a vježbanjem je razvijao propriocepciju i za najsloženije dijelove.
Jednako je sa svim ostalim aktivnostima, "izazovnim vježbanjem" unaprijeđujemo vlastitu propriocepciju. Ples i većina sportova su odličan izbor za razvoj propriocepcije. Postoje naravno i specijalizirane vježbe koje nazivamo, a kako drugačije nego "proprioceptivne vježbe", mogu se raditi zasebno ali u praksi ih češće integriramo u druge vježbe. Rad na neravnim podlogama, balansiranje zatvorenih očiju kako bi se uklonila vizualna potvrda, zamjena uloga dominantne i nedominatne ruke/noge, i dr. Kao kompletno rješenje dobar izbor je program vježbanja koji uključuje vježbe za propriocepciju, ali istovremeno uključuje i sve ostale važne komponente vježbanja. Osobno vam radije savjetujem da propriocepciju razvijate na bezbroj drugih načina, osim što tako štedite svoj novac ili HZZO uputnice, zanimljivije je. Važna je varijabilnost pokreta, pa budite kao znatiželjno dijete koje stalno istražuje nešto nove, iskušajte se u različitim stilovima plesa, rekreativnih borilačkih vještina, rekreativnih sportova, hodajte bosi po različitim površinama, valjajte se po plaži ili travi, krećite se i pokrećite na bezbroj različitih načina. |
|
|
|
Započnite rad na sebi i uključite se u naše programe vježbanja. Pogledajte raspored.
|
|
Rekreativa Medical
centar za unaprjeđenje zdravlja Zagreb IBAN: HR0523400091110814360 Zagreb: Bosutska 9 | Račićeva 5 E-mail: rekreativa.medical@gmail.com Tel: + 385 92 2095 770 |
Vaše mišljenje nam je bitno
Klikom na Facebook Reviews ili Google Reviews možete ocijeniti koliko ste zadovoljni našim radom.
Veliko hvala!
Veliko hvala!
Copyright © 2020 Rekreativa Medical
