4 stupnja diskus hernije: protruzija, prolaps, ekstruzija i sekvestracija

Piše: Stjepan Dren Mlinarec, bacc.physioth., miofascijalni terapeut


​U nogama ili rukama imate 3 simptoma: bol, trnjenje i slabost? Pregled i dijagnostika su pokazali da pritisak na živac vrši intervertebralni disk koji se pomaknuo? I sad vas zanima liječenje diskus hernije. Što sve možete učiniti sami i kome se obratiti za stručnu podršku.

Hernija diska je pomicanje meke sredine diska kroz vanjski prsten u kralježnični kanal gdje može uzrokovati uklještenje živca. Postoje četiri stupnja diskus hernije: protruzija, prolaps, ekstruzija i sekvestracija. 

Prva dva stupnja su nepotpune hernije jer nema puknuća vanjskog prstena. Treći i četvrti stupanj su potpune hernije jer dolazi do pucanja vanjskog prstena i curenja meke jezgre diska van. 
​
Hernijacija diska (lat. discus hernia) ne znači da vam je “iskočio disk” jer takvo što nije moguće. Disk je čvrsto zalijepljen za plohe kralježaka i lakše je iščupati potpuno zdravi kutnjak nego intervertebralni disk. 

Anatomija zdravog diska i degenerativne promjene (diskopatija)

Kralježnica je doslovno stup vašeg tijela kojeg čine kralješci naslagani jedan na drugi. Jedna od najvažnijih uloga im je da zajedno tvore kralježnični kanal koji štiti leđnu moždinu.

Leđna moždina prenosi živčane podražaje od mozga prema tijelu i obratno.

Iz leđne moždine izlaze spinalni živci i upravo uklještenje živca uzrokuje glavne simptome hernije diska (bol, trnjenje i slabost). 

Intervertebralni diskovi se nalaze između kralježaka. Za razliku od kralježaka koji su čvrste kosti, intervertebralni diskovi su fleksibilni i njihova je glavna funkcija amortizacija sila u kralježnici. 

Svaki disk se sastoji od 2 dijela:

1. Čvrst, ali fleksibilan vanjski prsten diska (lat. annulus fibrosus)
2. Meko središte diska koje je želatinozna masa (lat. nucleus pulposus)

 Video: anatomija i funkcija intervertebralnog diska (1 min)

Degenerativne promjene je medicinski izraz za najobičnije starenje. Kosa sijedi, koža se bora, kosti gube kalcij, a intervertebralni diskovi gube udio vode. Njihovo starenje i prirodno propadanje naziva se degeneracija diska tj. diskopatija. 

U djece i mladih, diskovi imaju visok udio vode. Kako starite, udio vode u diskovima se smanjuje i postaju manje fleksibilni. Diskovi se stanjuju, a prostor između kralježaka zbog toga postaje uži. Ovaj normalan proces starenja čini diskove sklonijima herniji. Dehidracija diskova naziva se desikacija diska. 

Kao što kosti gube kalcij, diskovi gube vodu kako starite. Zbog toga se stanjuju, gube elastičnost i amortizacijska svojstva. Sve su skloniji diskus herniji.

Brinjikji i suradnici (2015): pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25430861/

Starenje ne možete izbjeći, ali glavne uzroke diskus hernije možete:

• Sjedenje i nedostatak fizičke aktivnosti. 
• Debljina i pretilost. 
• Pušenje. Koliko god naizgled djelovalo nepovezano. 

 
Zanimljivo je da boravak astronauta u svemiru također uzrokuje herniju diska.  Nama koji smo na Zemlji ovo je istraživanje još jednom dokazalo da su dinamičko opterećenje kralježnice i tjelesna aktivnost ključni. 
 
Već ovdje možete vidjeti koliko moći imate u rukama. Oporavak ili prelazak iz lakšeg u teži stupanj diskus hernije? Vi određujete smjer.
 

Idemo upoznati svaki stupanj diskus hernije, što se točno događa i što možete poduzeti.  

Protruzija intervertebralnog diska  |  Bulging diska  [ispupčenje diska]

Protruzija ili bulging diska je ispupčenje meke jezgre prema van prilikom kojeg nema puknuća vanjskog prstena. Ispupčenje može uzrokovati uklještenje živca i 3 glavna simptoma: bol, trnjenje i slabost. ​

Simptomi ovise o mjestu protruzije. Uklještenje živca u vratnoj kralježnici uzrokovat će simptome u rukama, a kod pritiska na živac u lumbalnoj kralježnici simptomi se mogu širiti duž noge do stopala. 
 
Protruzija i bulging diska su isto, samo dolaze iz različitih jezika (lat. protrusio disci = ispupčenje diska, eng. bulging disc = ispupčen disk).
 
Liječenje protruzije diska je vrlo uspješno određenim medicinskim vježbama. Meka jezgra diska se može vratiti u sredinu, a vanjski prsten može zacijeliti. Postoji vjerojatnost za recidive, ali nije visoka. Preventivno vježbanje svakako preporučujem. U poglavlju o liječenju diskus hernije ću napisati više o vježbama. 
 
Operativno liječenje se može razmatrati ako je ispupčenje usmjereno prema živcu. Uglavnom se bulging diska ne operira jer se dobrim vježbama mogu postići izvanredni rezultati. 
 
Protruzija je izliječena kad se meka jezgra diska vrati u sredinu i ispupčenje više nije vidljivo. Trajnih posljedica nema, ali je uputno poraditi na stabilnosti kralježnice radi mogućih recidiva. 

Kako je ovo faza u kojoj najviše možete napraviti, posvetio sam joj detaljan članak:
​
Bulging diska je početak diskus hernije  [ sve o protruziji ]

Prolaps intervertebralnog diska [ laički “iskočio disk” ]

Prolaps diska je ispupčenje meke jezgre diska prema van prilikom koje postoji određeno oštećenje vanjskog prstena, ali on nije probijen te želatinozna masa ne izlazi van. Ispupčenje može uzrokovati uklještenje živca i 3 glavna simptoma: bol, trnjenje i slabost. ​

Prolaps je zapravo veća protruzija s tek manjim oštećenjem vanjskog prstena i u praksi ih je teško razlikovati. Napomenuti ću i da dio medicinske literature prolaps svrstava u protruziju, a dio smatra da je “prava” hernija zbog oštećenja vanjskog prstena. 
 
Iako često možete čuti izraz “iskočio disk”, budite bez brige jer to se ne može dogoditi. Gornja i donja ploha su čvrsto pričvršćene za kralješke između kojih se disk nalazi. Potrebna je velika sila da cijeli disk iskoči, lakše je iščupati potpuno zdravi kutnjak nego disk između kralježaka. 
 
Liječenje prolapsa traje nešto duže, ali je također uspješno uz adekvatne medicinske vježbe. Disk se može vratiti, a vanjski prsten može zacijeliti. Nešto je veća vjerojatnost za recidive nego kod protruzije, pa preporučujem da vježbanje uvedete kao redovitu naviku.
 
Možete biti upućeni na konzultacije kod neurokirurga, ali je vjerojatno da će se na operaciju odlučiti samo kada iscrpite druge mogućnosti. Odabranim medicinskim vježbama možete postići odlične rezultate. 
 
Prolaps je izliječen kada se meka jezgra diska vrati u sredinu, a vanjski prsten zaraste. Trajnih posljedica nema, ali je uputno poraditi na stabilnosti kralježnice radi mogućih recidiva. 

Ekstruzija intervertebralnog diska [ laički “iscurio disk” ]

Ekstruzija diska je probijanje meke želatinozne jezgre diska kroz rascjep u vanjskom prstenu. Istisnuti sadržaj može završiti u kralježničnom kanalu, foramenu, s jedne ili obje strane diska. Ovdje može uzrokovati pritisak na živac ali i leđnu moždinu. ​

Osnovni simptomi su jednaki: bol, trnjenje i slabost. Ovisno o lokaciji ekstruzije i oštećenju živaca mogu se javiti i dodatni simptomi kao "padanje stopala" ili gubitak kontrole nad mokrenjem i stolicom. 

​Disk koji ekstrudira obično je već u posljednjoj fazi degeneracije. Iako se ekstruzija može dogoditi na bilo kojem segmentu kralježnice, češća je u lumbalnoj kralježnici.  
 
U ovom slučaju izraz koji često možete čuti, “iscurio disk”, je donekle ispravan (lat. extrusio = istiskivanje). Nije naravno iscurio cijeli disk, nego njegova meka unutrašnjost. 
 
Kod ekstruzije diska dolazi do dodatnog sužavanja prostora između dva kralješka i destabilizacije kralježnice. 
 
U liječenju svakako treba dati šansu medicinskim vježbama, iako bi bile učinkovitije da ste s njima krenuli u ranijoj fazi. Velika je vjerojatnost da ćete biti upućeni neurokirurgu na konzultacije. 
 
Mislim da ljudi nemaju pravu sliku operativnog liječenja. Operacijom se istisnuti sadržaj ne vraća na mjesto već samo odstranjuje iz tijela kako ne bi oštetio leđnu moždinu ili živac. Imajte to na umu i vježbanjem spriječite ovaj stupanj na vrijeme. 
 
Ekstruzija je izliječena kad se postigne apsorpcija meke jezgre izvan diska jer tada ne predstavlja više rizik za živce i leđnu moždinu. On se ne vraća natrag i disk ostaje trajno stanjen. Zbog smanjene stabilnosti kralježnice vježbe stabilizacije su neizostavni dio nastavka života. 
 
Apsorpcija se događa tako da tijelo “upije” iscureni sadržaj s vremenom ili tako da neurokirurg odstrani taj sadržaj ako predstavlja trenutni rizik. (lat. absorptio = upijanje, apsorpcija)

Sekvestracija intervertebralnog diska

Sekvestracija diska je završni stupanj diskus hernije u kojem je meka jezgra istisnuta kroz rascjep u vanjskom prstenu i fizički odvojena od ostatka unutar prstena. Slobodni fragment naziva se sekvestrirani disk. Može završiti u kralježničnom kanalu i uzrokovati oštećenje živaca i leđne moždine. ​

Osnovni simptomi su jednaki: bol, trnjenje i slabost. Mogući su i drugi simptomi ovisno o lokaciji. 

Kod sekvestracije diska neizbježno je sužavanje prostora između dva kralješka i destabilizacija kralježnice. 

I kod liječenja sekvestracije diska može se i mora se pokušati s upornim medicinskim vježbama. Također vrijedi da bi bile uspješnije da se krenulo ranije. Velika je vjerojatnost da ćete biti upućeni neurokirurgu na konzultacije. 
 
Za operativno liječenje vrijedi isto što i za ekstruziju diska. Operacijom se istisnuti sadržaj ne vraća na mjesto već samo odstranjuje iz tijela kako ne bi oštetio leđnu moždinu ili živac. Vježbanjem spriječite ovaj stupanj na vrijeme. 
 
Kao i kod ekstruzije, sekvestracija je izliječena kad se postigne apsorpcija meke jezgre izvan diska jer tada ne predstavlja više rizik za živce i leđnu moždinu. On se ne vraća natrag i disk ostaje trajno stanjen. Spontano ili kirurški. Zbog smanjene stabilnosti kralježnice vježbe stabilizacije su neizostavni dio nastavka života. 

Diskus hernija može spontano zacijeliti bez operacije

Preporučujem vam da obavite konzultacije kod neurokirurga, toga se ne trebate bojati. Važno je da procijeni koliki rizik za leđnu moždinu i živce predstavlja trenutna diskus hernija. U većini slučajeva će preporučiti konzervativno liječenje (neoperativno) i redovite kontrole. Samo u slučaju da hernijacija diska predstavlja rizik za oštećenje živca ili leđne moždine i mogući invaliditet, pristupit će se operaciji. 

Više je znanstvenih istraživanja potvrdilo spontano zacjeljivanje diska i izlječenje diskus hernije.

Samo nemojte doslovno shvatiti “spontano”. Potrebno je malo angažmana s vaše strane. 

Sve se svodi na dvije jednostavne stvari:

1. Trebate eliminirati uzroke diskus hernije
2. Trebate raditi specifične vježbe kojima se kralježnica vraća u poravnanje

Zacjeljivanje diska traje od 12 tjedana do godinu dana. Duljina ovisi o dobi (u mlađih zarasta brže) i uloženom trudu (brže zarasta u osoba koje redovito rade vježbe za stabilizaciju kralježnice).

Simptomi ovise o lokaciji diskus hernije i smjeru ispupčenja

Značajan broj diskus hernija prolazi bez simptoma. Ako ih imate, osjećat ćete ih tamo gdje se nalazi radikulopatija (ukliještenje korijena živca) i/ili pritisak na leđnu moždinu. ​

Najčešće su diskus hernije u lumbalnoj kralježnici. Osobito u segmentu L5/S1. Bol u donjem dijelu leđa koja se može širiti u nogu i stopalo, trnjenje nogu (parestezije) i slabost u nozi. Ili obje. Ovo stanje naziva se lumbalni bolni sindrom. Kada su ovi simptomi izrazito snažni, govorimo o išijasu. Upravo su protruzija, prolaps i ekstruzija diskova u lumbalnoj kralježnici glavni uzrok išijasa.

​Kod hernija diska u ovom segmentu moguće je izgubiti kontrolu nad mokrenjem i stolicom. To ukazuje na ozbiljnije oštećenje živaca koji kontroliraju rad mokraćnog mjehura i analnog sfinktera. ​

Česte su i diskus hernije u vratnoj kralježnici. Najčešće u C5/C6 i C6/C7 segmentu. Bol u vratu i ramenu koja se širi u ruku, trnjenje ruke (parestezije) i slabost u ruci. Ili obje.

Može biti prisutna i bol u lopatici ili između lopatice i kralježnice. Moguća je pojačana osjetljivost na dodir (hiperestezija). Trnjenje ruke postaje nepodnošljivo kada ju treba držati iznad visine glave.

​Ovo stanje naziva se cervikalni bolni sindrom. ​

Moguće su i diskus hernije u torakalnoj (prsnoj) kralježnici. Glavni simptomi su jednaki, ali bez širenja u ruke ili noge. 

Smjer ispupčenja bitno određuje intenzitet simptoma. U određenim slučajevima ispupčenje nije usmjereno prema živcu pa ne stvara problem. Disk može biti ispupčen prema jednom ili oba spinalna živca. 

Veličina hernijacije vas sigurno zanima, osobito koliko milimetara je kritično. 

Veličina diskus hernije:

• 0-1 mm klinički nije značajno. Najčešće se uopće ne navodi u nalazima. 
• 2-3 mm u vratnoj i prsnoj kralježnici počinje predstavljati rizik, dok u lumbalnoj gdje su kralješci veći ne.
• 4-5 mm u vratnoj i prsnoj kralježnici je već ozbiljan rizik, a u lumbalnoj ga počinje predstavljati. 
• 5+ mm su rizične hernijacije gdje god se nalazile i trebaju biti pod dobrim nadzorom. 

☝️ Ovo su okvirne brojke prema statističkom prosjeku. Nemamo svi jednaku kralježnicu. Kod osobe visoke 1,50 m koja ima 45 kg ista veličina hernijacije predstavlja veći rizik nego u osobe od 2 m i 120 kg. 
☝️ Magnetska rezonanca izvodi se ležeći pa su ove veličine hernije izmjerene u rasteretnom položaju. Veća je kad stojite, a kad sjedite je još veća zbog nepovoljnih kuteva opterećenja. 

Za prognoze i planiranje liječenja treba sagledati sve parametre: 

• Koji stupanj je u pitanju (protruzija, prolaps, ekstruzija ili sekvestracija).
• Gdje se nalazi i koje je veličine.
• Kuda je usmjerena, pritišće li živac i/ili leđnu moždinu.

Neoperativno i operativno liječenje diskus hernije

Liječenje hernije diska je vrlo uspješno u prve dvije faze (protruzija i prolaps) i nakon izlječenja ne ostaje trajna nestabilnost kralježnice. 

U trećoj i četvrtoj fazi (ekstruzija i sekvestracija) nakon izlječenja zbog stanjenja diska (kolaps diska) ostaje trajno smanjena stabilnost tog segmenta kralježnice. 

Najčešće se preporučuje “konzervativno liječenje”. Nigdje nije precizno definirano što točno uključuje konzervativno liječenje, ali u praksi uključuje dva oblika liječenja:

1. Liječenje simptoma analgetskim procedurama (lijekovi protiv boli i fizikalna terapija)
2. Vježbe za stabilizaciju kralježnice

Prvo možete i ne morate. Lakše je živjeti bez boli, ali maskiranje boli nije uvijek najpametnija ideja. 

Vježbe za stabilizaciju kralježnice su jedini pravi izlaz i ozbiljno ih shvatite. Ovisno o tome gdje se obratite za pomoć, mogu biti osrednje, bolje ili još bolje. S obzirom na to da je ovo moje područje rada, pokušat ću pružiti što više korisnih informacija. 

Adekvatne medicinske vježbe su neporecivo najučinkovitije liječenje prvog i drugog stupnja diskus hernije. Treći i četvrti stupanj se uglavnom može izbjeći ako se na vrijeme počne s vježbama. 

Nemoguće je odrediti koje su najbolje vježbe za kralježnicu. Pregledom znanstvene literature može se vidjeti da vode DNS vježbe, a one su i moj prvi izbor kod diskus hernije. Treba uzeti u obzir da im ugled institucije u kojoj su nastale (Praška škola rehabilitacije) omogućava veći broj znanstvenih istraživanja.

Foto: Grupne DNS vježbe u Rekreativi Medical

Ostali koncepti stabilizacijskih vježbi su manje pokriveni znanstvenim dokazima, no to ne znači da u praksi nemaju rezultate. Svake vježbe koje su klinički priznate zadovoljile su kriterije i imaju učinak. 

Najčešće je dovoljno 3-5 individualnih satova. Ovisi o tome koliko brzo učite. 

Nakon toga nastavljate vježbati samostalno kod kuće 1-2 puta dnevno.

Dodatno će vam koristiti i da idete 2-3 puta tjedno na grupne medicinske vježbe. 

Ono što vam ne preporučujem je eksperimentiranje s vježbama koje nađete na internetu i neispitanim fitnes metodama (fitnes vježbe nisu kliničke vježbe). U Hrvatskoj imamo dovoljno kompetentnih fizioterapeuta koji vam u ovoj fazi mogu pomoći. Fitnes instruktori dolaze na red jednom kad ozdravite i redovito vježbanje je najbolja prevencija. 

Ne preporučujem ni “namještanje diska” i “vraćanje diska jednim zahvatom”. Ako vam netko tako tumači svoje tretmane, laže vam. Kao što ste dosad naučili, disk nije “iskočio” niti se može jednim zahvatom “namjestiti”. Za ispupčenje (protruzija i prolaps) ili puknuće i curenje (ekstruzija i sekvestracija) su trebale godine, a za oporavak trebaju tjedni i mjeseci. 

Operacija diskus hernije ostaje kad se iscrpe sve druge mogućnosti. I u slučaju da trenutno ugrožava živac ili leđnu moždinu zbog čega može doći do invaliditeta. Trebate dobro razumjeti što se operacijom točno postiže. Operacija nije u pravom smislu liječenje već samo saniranje posljedica i sprječavanje invaliditeta. Operativnim zahvatom se  disk ne može vratiti u prvobitno stanje, operacijom se odstranjuje sadržaj diska koji je iscurio kako bi se smanjio pritisak na spinalne živce. Ovisno o vrsti zahvata, može se izvesti i spajanje kralježaka metalnom pločicom, što je također “nužno zlo” jer doživotno smanjuje pokretljivost kralježnice.

Kratki vodič za osobe s diskus hernijom

👉 Kad dobijete dijagnozu, ne uzrujavajte se. Prije ili kasnije svi ćemo imati herniju diska.
👉 Odradite konzultacije kod neurokirurga da budete mirni. Najmanje 9 od 10 hernija se ne operira. 
👉 Pronađite dobrog fizioterapeuta koji će vas naučiti vježbe za stabilizaciju kralježnice. 
👉 Naučene vježbe radite 1-2 puta dnevno. 
👉 Dodatno možete pohađati i grupne vježbe. 
👉 Primjenjujte rasteretno ležanje i dinamičnije sjedenje.
👉 Za ublažavanje boli možete ići na fizikalnu terapiju. 
👉 Povremeno odradite kontrolni specijalistički pregled da vidite u kojem smjeru idete.

Dozvoljene i nedozvoljene aktivnosti s diskus hernijom

Jednom kad imate diskus herniju vaš život je završio. 

Šalim se naravno. Aktivan život je važan dio uspješnog liječenja. Idemo naučiti koje aktivnosti vam koriste, a koje vam mogu naštetiti. 

❌ Mirovanje kod diskus hernije, da ili ne? Mirovanje je jedna od najštetnijih stvari za nestabilnu kralježnicu. Mirovanje vodi u dodatnu hipotrofiju (smanjenje) mišića čime direktno destabilizirate već ionako nestabilnu kralježnicu. Iznimka je kad ste na čekanju za hitnu i neodgodivu operaciju. Tad doista morate mirovati. 

✅/❌ Plivanje neć izliječiti diskus herniju, ali donosi opću dobrobit za cijelo tijelo. Ne oslanjajte se na plivanje kao dio liječenja diskus hernije, ali slobodno se bavite plivanjem. Kod osoba s hernijom diska najsigurnija tehnika je leđno plivanje. Siguran je i kraul ako znate pravilnu tehniku. Ne preporučuje se prsno plivanje (tzv. žensko plivanje) jer se kod njega kralježnica može previše savijati unatrag (hiperekstenzija). Osobito kod osoba s hernijacijom diska u vratnoj kralježnici. 

❌ Saginjanje nad kadu kako biste oprali kosu. Ovo se osobito odnosi na hernije diska u području lumbalne kralježnice. Vrijedi i za sve slične aktivnosti, npr. podizanje predmeta s poda (podižite ih iz čučnja), saginjanje kako biste vezali cipele (stavite nogu na nešto povišeno) ili saginjanje po stvari u prtljažnik automobila (stavite jednu nogu na rub prtljažnika). 

❌ Trzajne aktivnosti. Stolni tenis, tenis, badminton i dr. sportovi u kojima se koriste nagli pokreti. Držite se aktivnosti u kojima imate više kontrole nad svojim pokretima.

❌/✅ Bicikl i sobni bicikl. Imate li diskus herniju u lumbalnoj kralježnici, pravi bicikl nije najbolji izbor. “Truckanje” (ne znam bolji izraz) kod vožnje po neravnom terenu doprinosi pomicanju meke jezgre diska prema van. Za razliku od hodanja gdje dobar dio amortizacije odrađuju stopala, koljena i kukovi, kod vožnje na biciklu lumbalna kralježnica izravno preuzima amortizaciju jer je zdjelica direktno na sjedalu bicikla. Sobni bicikl je siguran.

✅ Pješačenje je najpoželjnija moguća slobodna aktivnost. Tijekom hoda koristite baš sve mišiće koji stabiliziraju kralježnicu. Gluteuse, iliopsoase, mišiće koji uspravljaju leđa, trbušne mišiće… doslovno sve. CLT vježbe koje sam spomenuo ranije baziraju se na obrascima prirodnog hoda, samo su pokreti radi terapijskog učinka naglašeni. Pješačite kad god stignete.

Zanimljive činjenice o diskus herniji

• Diskus hernije se događaju svakome i često prolaze bez simptoma.
• Imati više diskus hernija istovremeno nije neobično niti zastrašujuće. 
• Trnjenje i slabost su proporcionalni pritisku na živac, ali bol je kompleksnija.
• Bol može biti snažna kod malih hernija diska, a može i potpuno izostati kod velikih. 
• Sasvim je normalno da se nalaz magnetske rezonance i jačina boli ne poklapaju.

Imate li diskus herniju, ne uzrujavajte se. Stignete zaustaviti razvoj iz protruzije (bulging diska) u prolaps, ekstruziju ili sekvestraciju. Kao i spriječiti radikulopatiju tj. uklještenje i oštećenje živca i pritisak intervertebralnog diska na leđnu moždinu. Sve što trebate je smireno naučiti i raditi određene medicinske vježbe za stabilizaciju kralježnice. 
 
Imate li pitanja, slobodno me kontaktirajte.

​Smanjite bol u leđima kroz naše grupne medicinske vježbe u Zagrebu i online medicinske vježbe gdje god se nalazili. 

Smatrate li da je ovaj tekst poučan i koristan, podijelite ga. Hvala.

Korišteni izvori:
Risk Factors for Recurrent Lumbar Disc Herniation: A Systematic Review and Meta-Analysis (NCBI)
Systematic literature review of imaging features of spinal degeneration in asymptomatic populations (PubMed)
Lumbar Disc Changes Associated with Prolonged Sitting (NCBI)
Obesity as a risk factor for sciatica: a meta-analysis (PubMed)
Is smoking a risk factor for lumbar disc herniation? (PubMed)
Disc herniations in astronauts: What causes them, and what does it tell us about herniation on earth? (PubMed)
The probability of spontaneous regression of lumbar herniated disc: a systematic review (PubMed)
Spontaneously disappearing lumbar disc protrusion (NCBI)
Can specific loading through exercise impart healing or regeneration of the intervertebral disc? (PubMed)

---

 

E-KUTAK

​Za više tema iz našeg područja rada vratite se na Edukativni kutak

PROGRAMI VJEŽBANJA

​Započnite rad na sebi i uključite se u naše programe vježbanja. Pogledajte raspored.

Prijavom na newsletter pristajete na primanje obavijesti o našim aktivnostima. E-mail adresa koju ste unijeli bit će strogo korištena isključivo u navedene svrhe.

Rekreativa Medical
centar za unaprjeđenje zdravlja Zagreb
IBAN:  HR0523400091110814360
​
Zagreb: Bosutska 9 | Račićeva 5
E-mail: [email protected]
​Tel: + 385 92 2095 770

---

Vaše mišljenje nam je bitno

Klikom na Facebook Reviews ili Google Reviews možete ocijeniti koliko ste zadovoljni našim radom.
​Veliko hvala!

---

Copyright © 2020 Rekreativa Medical