Rekreativa Medical
  • Naslovna
  • Vježbanje
  • Voditelji
  • Članarina
  • Događanja
  • O nama
  • E-kutak
  • Kontakt
  • Naslovna
  • Vježbanje
  • Voditelji
  • Članarina
  • Događanja
  • O nama
  • E-kutak
  • Kontakt
Search
Mlada žena s križoboljom sjedi na medicinskom stolu, a fizioterapeut ju drži rukom za bolna leđa

Bolovi u donjem dijelu leđa [lumbago] - kada brinuti, a kada ne

Piše: Stjepan Dren Mlinarec, bacc.physioth., MFR terapeut

​Svaki ukliješten živac, napet mišić i upaljen zglob mogu uzrokovati bolove u donjem dijelu leđa. Kako bi bilo zanimljivije, uzroci mogu biti i udruženi. A bol dodatno pojačavaju psihološki i emocionalni faktori koji često ostanu previđeni. 

Stoga nije neobično kako je dijagnostika križobolje složenija nego što se čini na prvi pogled. Simptomi i nalazi se često i ne preklapaju, o čemu ću pisati niže. 

Bol u križima nije sve, znatno veći rizik predstavljaju prateći neurološki simptomi. Žarenje u leđima, trnci u nogama, slabost mišića, smanjen osjet kože u području genitalija, inkontinencija. 

Srećom, u mnogim slučajevima bol u križima nije opasna. Idemo naučiti kada ne trebate brinuti, a kada se trebate pobrinuti za uspješno liječenje.
Vodič kroz medicinske termine
​
Dorsalgia - bol u cijelim leđima,
Lumbago i lumbalgia - bol u donjem (lumbalnom) dijelu leđa
PVM - paravertebralna muskulatura, mišići uz kralježnicu
Syndroma lumbale (Sy L) - lumbalni sindrom, križobolja bez širenja boli u noge. 
Syndroma lumbosacrale (Sy LS) - lumbosakralni sindrom, križobolja sa širenjem bolova u noge.
Radiculopathia - radikulopatija, oštećenje korijena spinalnog živca.  
Ischialgia i lumboischialgia - bolovi duž noge sve do stopala, išijas.
Lasegue test  - kad je pozitivan znači da postoji pritisak na korijene spinalnih živaca L5 i S1 te je potrebno dodatnim pretragama utvrditi uzrok. 

Šifre prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB):
M54 Dorsalgia - dorzalgija, opći naziv za bol u leđima
M54.4 Lumboischialgia - lumbago s išijasom, tj. križobolja koja se širi duže noge
M54.5 Dolor sacralis - bol u donjem dijelu leđa

Navike koje su očigledni i manje očigledni uzroci križobolje

Krenimo od manje očiglednih.

  • Pušenje. Koliko god zvuči “kakve to ima veze”, pušenje je jedan od glavnih uzroka bolova u leđima. Pušenje ometa opskrbu diskova između kralježaka hranjivim tvarima, zbog čega oni ubrzano propadaju (degeneracija diska). Nikotin je jedan od vodećih uzroka degenerativne bolesti diska.​

​Više poznati uzroci.


  • Dugotrajno sjedenje. Prvenstveno vozači (zbog sila ubrzanja), slijede uredski radnici, te sjedenje u slobodno vrijeme. U trajnom zadržavanju položaja postupno se gubi motorička kontrola nad mišićima koji stabiliziraju kralježnicu. Rezultat je nestabilnost i biomehanički poremećaji. Prvenstveno spondilolisteza i hernija diska. Kod sjedenja najviše stradavaju L4/L5 i L5/S1 segmenti lumbalne kralježnice. Zahvaćeno područje je donji dio leđa sa širenjem bolova u noge. 
Mlada žena u bijeloj majici se rukama drži za donji dio leđa

  • Poslovi na kojima se dižu jako teški predmeti i gdje su radnici izloženi vibracijama. 
  • Nedovoljno kretanja (najobičnije hodanje sprječava križobolju ako hodate svaki dan). 
  • Debljina, a osobito pretilost. Kod debelih i pretilih osoba hidraulični prijenos sila preko intervertebralnih diskova je poremećen. Toliko da dolazi do pucanja vanjskog dijela prstena. To se stanje naziva hernija diska. 
  • Niska razina vitamina D ubrzava degeneraciju i.v. diskova. Što posljedično uzrokuje križobolju. Imate li manjak vitamina D, križobolja vam je zapravo najmanji problem. Test za vitamin D3 (25-OH) možete napraviti na uputnicu pa pođite k svojem liječniku (privatno košta oko 20€). 
  • Dugotrajna neispavanost nije uzrok, ali je amplifikator (pojačivač) bolova. Neispavanost ometa funkcioniranje dijelova mozga koji su zaduženi za obradu informacija i kontrolu boli, pa neispavani ljudi bol doživljavaju intenzivnije. Ova studija ukazuje kako je neispavanost značajan faktor kod križobolje. ​​

Bol koja dolazi iz intervertebralnih diskova i zglobova u lumbalnoj kralježnici

Anatomski prikaz donjeg dijela kralježnice na kojem se vide kralješci, diskovi, živci i ligamenti
  • Diskogena bol - intervertebralni diskovi (i.v. diskovi) nalaze se između kralježaka i amortiziraju sile u kralježnici. Vanjski dio diska sadrži receptore za bol. Kad je vanjski dio diska previše opterećen (debljina i sjedenje u preko 90% slučajeva) ovi receptori šalju bolne signale. Ova vrsta boli naziva se diskogena bol.
  • Hernija diska - kad se sredina diska počne pomicati prema van to se naziva diskus hernija. Tako ispupčeni disk može pritiskati živce koji izlaze iz leđne moždine i/ili leđnu moždinu. O oba slučaja osim bolova imat ćete i neurološke simptome: žarenje u leđima, trnci u nogama, slabost mišića. 
  • Upala fasetnih zglobova - mali zglobovi koji povezuju kralješke, važni su za ograničavanje prevelikih pokreta kralježnice. Mogu biti upaljeni zbog sistemskih bolesti, degenerativnih promjena ili prevelikih opterećenja. Kad su upaljeni uzrokuju bolove u zahvaćenom području. Osim toga mogu upalom iritirati živce koji se ovdje nalaze. Kod pritiska na živce bolovi se mogu širiti i u noge. ​
  • Zadebljanje žutog ligamenta - (lat. ligamentum flavum) koji povezuje lukove kralježaka. Naziv je dobio radi žućkaste boje koju ima zbog visokog udjela elastičnih vlakana (ligamenti su inače minimalno elastični). Zbog upale i degenerativnih promjena žuti ligament može biti zadebljan. Kada jest, vrši pritisak na leđnu moždinu (to se naziva stenoza spinalnog kanala i zadebljanje žutog ligamenta je samo jedan od uzroka). Time uzrokuje bolove, u ovom slučaju u donjem dijelu leđa, a uglavnom i neurološke simptome. 

Mišići koji mogu uzrokovati bol u donjem dijelu leđa

Prije nego ih krenem opisivati zasebno, naglasit ću kako mišići djeluju zajednički kao sustav. To je važno imati na umu kod aktivnog pristupa liječenju križobolje - medicinskim vježbama i komplementarnim aktivnostima. Pojasnit ću niže. 

  • Quadratus lumborum - postoje lijevi i desni i nalaze se duboko smješteni između donjih rebara i zdjelice. Bol u donjem dijelu leđa lijevo, ili bol u donjem dijelu leđa desno, vrlo vjerojatno dolazi iz jednog od ovih mišića. Bol samo s jedne strane dolazi zbog prenaprezanja jednog od njih, lijevog ili desnog. Najčešći uzrok je sjedenje s prekriženim nogama. Ostali uzroci su također navike kojima nesimetrično opterećujete ove mišiće. Bitno - kratkotrajna opterećenja nisu bitna, bitna su dugotrajna asimetrična opterećenja (kao npr. spomenuto sjedenje s prekriženim nogama). 
    ☝️ Postoje još dva uzroka boli u donjem dijelu leđa lijevo i boli u donjem dijelu leđa desno. To su bubreg (tada boli gornji dio lumbalnog dijela leđa) i jajnik (tada boli donji dio lumbalnog dijela leđa). Samo podsjetnik kako dijagnozu nikad ne trebate postavljati sami već trebate odraditi pregled. 
  • Mišići koji uspravljaju leđa (lat. erector spinae) - važni su kao što im ime govori, za održavanje uspravnog položaja. Protežu se duž cijelih leđa. Kada su oslabljeni ili je došlo do prenaprezanja, bolovi se prilično osjećaju u donjem dijelu leđa.
  • Iliopsoas - mišić koji je po mnogo čemu toliko poseban da sam mu posvetio zaseban članak: Iliopsoas - mišić duše. U najkraćim crtama, kada je napet povlači lumbalnu kralježnicu u hiperlordozu što ima za posljedicu bolove u donjem dijelu leđa. Svakako predlažem da pročitate članak o njemu. 
  • Trbušni mišići - važan su dio stabilizacijskog sustava. Kada su preslabi, prejaki i nekoordinirani, uzrokuju bolove u donjem dijelu leđa, i puno više od toga. Ne bole sami trbušni mišići već zbog njihove nefunkcionalnosti dolazi do zamora leđnih mišića. 
    ☝️Česta je greška raditi vježbe za jačanje trbušnih mišića. Oni su kao što sam napisao, samo dio skladnog sustava koji ide od glave i vrata do zdjeličnog dna. Jačanjem samo njih sigurno nećete riješiti križobolju. Štoviše, pretjerate li s "bildanjem" trbušnih mišića možete razviti hiperkifozu torakalne kralježnice i mnoge druge probleme. 
​
Anatomski prikaz mišića donjeg dijela leđa: quadratus lumborum, iliopsoas i trbušni mišići.

  • Iliotibijalni trakt - je čvrsta tetivna struktura koja se proteže bočnom stranom noge, od gluteusa sve do potkoljenice. Izgleda kao traka pa se još i tako naziva. Napetost, iritacija ili upala iliotibijalnog trakta naziva se iliotibijalni sindrom. Bol se širi od bedra prema koljenu i kuku, a može i sve do donjeg dijela leđa. 
  • Piriformis - dio boli koju može izazvati je u donjem dijelu leđa, a bol se u pravilu širi duž noge. Kada je spastičan uzrokuje uklještenje išijatičnog živca. Ovo stanje se naziva piriformis sindrom. Simptomi su isti kao i kod išijasa, stoga se još naziva "lažni išijas". 
  • Duboki fleksori vrata - mišići vrata naizgled nemaju veze s donjim dijelom leđa, ali naravno samo naizgled. Dio su stabilizacijskog sustava i itekako su bitni za usklađenost i cjelokupnu stabilnost trupa. 
  • Gluteusi - jeste li znali da je ljudski mišić gluteus maximus najveći na svijetu. Veći čak nego u slona. Gledano u omjerima naravno. Razlog je što čovjek hoda na dvije noge i gluteus ima važnu ulogu u održavanju uspravnog položaja i stabilnosti kralježnice. Tu ulogu mu uskraćujete svakim sjedenjem te zbog toga gubi svoju funkciju. Što za posljedicu ima i bolove u donjem dijelu leđa, između ostalog. Ukupno imate po tri mišića gluteusa na svakoj strani (maximus, medius i minimus), ali neću vas zamarati anatomijom. Dovoljno je da zapamtite kako hodanjem čuvate funkciju svojih gluteusa. I oblik, ako vas to dodatno motivira.

Nabrojani mišići mogu biti u hipertonusu, spastični, neurološki inhibirani, oslabljeni (hipotrofija), istegnuti, upaljeni ili prenapregnuti. 

Za rješavanje mišićne boli potrebno je dosta znanja. Svake klinički priznate vježbe rade na stabilnosti i usklađivanju cijelog neuromišićnog sustava, a ne zasebnom jačanju mišića. Postoje iznimke, ali i tada se prvo radi na usklađivanju cijelog sustava, a samo dodatno se radi na specifičnostima određenog mišića. 

Sistemske bolesti i ostali uzroci

Sistemske bolesti su one koje zahvaćaju brojne organske sustave ili cijelo tijelo. Kako je ovo članak o križobolji (lumbago), opisat ću najčešće sistemske bolesti koje uzrokuju i bolove u donjem dijelu leđa. 

  • Artritis zglobova kralježnice. Artritis je naziv za upalu jednog ili više zglobova (lat. articulatio = zglob, -itis je sufiks koji označava upalu). Postoji preko 100 poznatih vrsta artritisa. Kod većine artritisa upala nije prisutna cijelo vrijeme već se pojavljuje i prolazi. Bol u donjem dijelu leđa intenzivnija je u fazama upale. Osim toga, upalne promjene uzrokuju oštećenja zglobova pa nešto manja bol može biti prisutna i nakon upalne faze. Vama je najkorisnije znati sljedeće. Upalne promjene suzbijaju se tjelesnom aktivnošću jer zglobna čahura tada proizvodi protuupalne supstance. Česta je zabluda da se s artritisom mora mirovati. Mirovanje rasplamsava upalu, kretanje ju suzbija. 
  • Ankilozantni spondilitis (Morbus Bechterew, Bechterewljeva bolest) je upalna bolest s okoštavanjem zglobova i kralježnice. Specifičan simptom je bol i zakočenost u donjem dijelu leđa ujutro nakon buđenja. Zapravo karakteristično je to vrijeme, ujutro, a zakočenost malo popusti s hodanjem. Možda je samo loš madrac, ali ako imate redovito bolove u donjem dijelu leđa nakon spavanja, obratite se za svaki slučaj liječniku. 
  • Osteofiti i disk osteofit kompleks. Osteofiti su koštani izdanci na rubovima kralježaka. Izgledaju kao trnovi ili stalaktiti koji idu u stranu. Kad se nalaze uz sam rub intervertebralnog diska to se naziva disk osteofit kompleks. Mogu pritiskati i oštetiti živce i okolna tkiva. Smatra se da su osteofiti funkcionalna adaptacija - tijelo ih formira u pokušaju da poveća stabilnost jer je primarna stabilnost loša i predugo traje. Još jedno stanje koje se vježbanjem može spriječiti. 
  • Spinalna stenoza tj. stenoza spinalnog kanala. Spinalni kanal je cijev koju formiraju kralješci kroz koju prolazi leđna moždina. Stenoza u doslovnom prijevodu znači sužavanje ove cijevi i otvora kroz koje prolaze živci (forameni). To uzrokuje pritisak na leđnu moždinu i spinalne živce zbog čega boli u donjem dijelu leđa, ako se stenoza nalazi ovdje. Više je uzroka stenoze spinalnog kanala. Najpoznatiji su degenerativne promjene i okoštavanje, upale struktura u ovom području, zadebljanje žutog ligamenta i diskus hernije koje su usmjerene prema spinalnom kanalu. Zbog pritiska na leđnu moždinu u pravilu su prisutni i neurološki simptomi. Kod lumbalne spinalne stenoze često su prisutni i grčevi u nogama koji popuštaju u sjedećem položaju. 
  • Spondilolisteza je pomicanje gornjeg kralješka u odnosu na donji. Ozbiljan je biomehanički poremećaj i traži uporno vježbanje određenih medicinskih vježbi kroz duži vremenski rok.
  • Kompresivne frakture - zbog njih diskovi gube originalni oblik tj. postaju sabijeni. Zbog toga se događaju brojne kompenzacije i mišići se zamaraju brže. Zamor mišića se osjeća kao bol u leđima. Kompresivne frakture se događaju kod uznapredovale osteoporoze. Najčešće su upravo u lumbalnoj kralježnici koja nosi veći teret nego gornji dijelovi kralježnice. 
  • Naslijeđe tj. genetika. Postoji izraz “naslijedio sam slaba leđa”. Zvuči kao izgovor, ali nije besmisleno koliko se čini. Ono što se nasljeđuje je sklonost određenim bolestima kralježnice. Mnoge bolesti nabrojane u ovom članku su nasljedne. Unatoč tome, kod mnogih možete puno učiniti kako biste ih držali pod kontrolom. 
  • ​Ligamenti - čvrste vezivne trake koje dodatno stabiliziraju kralježnicu. Sadrže receptore za bol pa bol može dolaziti i iz njih.
  • Ciste koje se nalaze unutar spinalnog kanala i u blizini spinalnih živaca. Ciste generalno nisu opasne. Jedino što je ovaj prostor uzak i sve što je viška uzrokuje pritisak, ili na leđnu moždinu, ili na spinalne živce. Taj pritisak onda uzrokuje bol. 
  • Uklještenje spinalnih živaca - spinalni živci izlaze iz leđne moždine. Uloga im je da vode motoričke i osjetne signale. Mogu biti ukliješteni čvrstim strukturama (disk, kralježak, osteofit), oticanjem struktura koje se uz živac nalaze (ligamenti, zglobovi), cistama ili spazmom mišića (piriformis sindrom). Kao što vidite, mnoga stanja opisana u ovom članku uzrokuju pritisak na spinalne živce. Uklještenje korijena živca naziva se radikulopatija. U pravilu je praćeno i neurološkim simptomima. 
  • Cauda equina sindrom - nastaje kada je pritisnut ili oštećen snop spinalnih živaca koji se spuštaju s dna leđne moždine. Bol u križima je intenzivna, ali vam je bol najmanji problem ako imate cauda equina sindrom. Veći problem su inkontinencija i gubitak osjeta u stražnjici, genitalnom području, mjehuru i rektumu. 
  • Bol koja originalno kreće iz organa trbuha i zdjelice - ali se širi i u donji dio leđa. Zvuči jednostavno za osjetiti odakle bol kreće, ali u stvarnosti uopće nije tako lako. U leđa se može širiti bol kojoj su primarni uzrok kamenci u bubregu, kamenci u žučnom mjehuru ili žučovodu, upala gušterače (pankreatitis), bolesti jajnika, grčevi u maternici, bolesti jednjaka, pa čak i infarkt.  
  • Bol u donjem dijelu leđa nakon ugradnje umjetnog kuka (endoproteza) - sasvim je uobičajena, osobito u prvih 6-8 tjedana od operacije. Umjetni kuk nema amortizacijska svojstva kao pravi. Zbog toga susjedni zglobovi, u ovom slučaju sakroilijakalni zglobovi, podnose više opterećenja. Možete osjećati bolove u donjem dijelu leđa, ali će se bolovi povući kada se tijelo adaptira na ugrađeni umjetni kuk. 

Rijetki uzroci, ali radije pođite na pregled kako biste mirno spavali:

  • Tumori u području lumbalne kralježnice. Pritiskom na spinalni živac ili leđnu moždinu uzrokuju bolove. Vide se magnetskoj rezonanci, pa je praktično odraditi ju ako bolovi ne popuštaju. 
  • Trihineloza - bole cijela leđa, a ne samo donji dio leđa. 
  • Mišja groznica - prvi simptom je upravo jaka bol u leđima zbog otkazivanja bubrega. Sumnjate li da ste bili u području gdje ima glodavaca koji prenose ovu bolest, bez odgode kontaktirajte liječnika. 

Kada ne trebate brinuti, a kada trebate neodgodivo k liječniku

I da napokon odgovorim na ono što sam obećao u naslovu. Kada ne trebate brinuti, a na koje simptome trebate obratiti posebnu pozornost i poduzeti određene korake. 

Sama bol u velikoj većini slučajeva nije zabrinjavajuća. Trebate svakako po stručnu pomoć kada:

👉 Intenzivna križobolja traje duže od dva tjedna
👉 Kada se povremeno događa oštra bol (osjećaj kao da vas "presiječe")

​
Neurološki simptomi su oni koje imate kada postoji pritisak na neuralne (živčane) strukture u kralježnici. To su leđna moždina i spinalni živci.


Neurološki simptomi koji mogu pratiti križobolju su:
☝️ Trnjenje (parestezije) u području leđa i gluteusa, žarenje u leđima
​☝️ Trnci u nogama
​☝️ Slabost mišića nogu
☝️ Ispad osjeta (koža je tupa na dodir) u genitalnom području
​☝️ Gubitak kontrole nad mokrenjem i stolicom

Imate li samo jedan od navedenih simptoma, a osobito pretposljednji i posljednji, trebate k liječniku.

Dijagnostika i put od liječnika do fizioterapeuta

Prvo pitanje koje si postavljate je - kojem doktoru na pregled s bolovima u leđima?

Prvi je uvijek vaš liječnik obiteljske medicine, a on vas prema potrebi može uputiti fizijatru (najčešće) ili ortopedu (rjeđe). Ako dijagnostika pokaže oštećenje spinalnih živaca ili leđne moždine, bit ćete dodatno upućeni neurokirurgu na konzultacije. Ne paničarite, najčešće treba samo pratiti stanje, a operacija se izvodi tek kad se iscrpe sve ostale mogućnosti. 

U najvećem broju slučajeva bit ćete upućeni fizioterapeutu koji će vas educirati i naučiti vježbe za stabilizaciju kralježnice i smanjenje bolova u donjem dijelu leđa. 

I liječnik i fizioterapeut posebno će obratiti pažnju na ono što dijagnostika uređajima ne obuhvaća, a izrazito je bitno - povećana napetost određenih mišića (hipertonus). To se utvrđuje opipom mišića uz kralježnicu (palpacija PVM). Upravo je povišen tonus muskulature najčešći izvor boli i može se smanjiti određenim medicinskim vježbama. 

Pretrage svakako preporučujem odraditi kako biste otklonili sumnju na ozljede i tumore. 

Uobičajena dijagnostika kod lumbalnog i lumbosakralnog sindroma uključuje:

  • Rendgen (RTG) - najdostupnija i najbrža pretraga. Dobro se vide pozicije kralježaka i promjene na koštanim strukturama. Npr. spondilolisteza, prijelomi, Schmorlove hernije. 
  • Magnetska rezonanca (MR) - precizno se vide sve ostale strukture. Magnetskom rezonancom se precizno utvrđuju diskus hernije, ciste i tumori u području kralježnice. 
  • Elektromioneurografija (EMNG) - funkcionalna pretraga koju ćete odraditi kad postoje neurološki simptomi (žarenje u leđima, pečenje, trnci u nogama, slabost mišića). Njome se utvrđuje postoje li neuralne lezije (oštećenja živca), kolike su i gdje se nalaze. 


☝️ Važno je znati jer je ovo vrlo česta pojava - intenzitet bolova ne poklapa se uvijek s nalazima. Možete imati umjerenu bol i jako loše nalaze. A možete i umirati od bolova, a imati relativno dobre nalaze.

To je toliki problem da se ljudi često odlučuju za operaciju kralježnice u nadi da će bol nestati nakon nje. I naravno, ostanu razočarani. Operativnim zahvatom se određena stanja mogu i trebaju sanirati, ali operacija zanemarivo malo utječe na bol.

​
Stoga ću u sljedećem odlomku skrenuti pažnju na to kako psihološki i emocionalni faktori pojačavaju bol u leđima.  ⬇⬇⬇
Mlada žena leži sklupčana i grli jastuk

Psihološki i emocionalni faktori dodatno pojačavaju bol u leđima

“Dobri stari stres” zapravo više pogađa vratnu kralježnicu, ali ne štedi ni lumbalnu. 

No stres kao uzrok boli u leđima je samo mali djelić složene slagalice. Evo na koja stanja trebate sami obratiti pozornost jer se u liječenju križobolje medicina njima u praksi ne bavi dovoljno. 

Anksioznost - pojačava bolove u leđima na 4 načina; 
  1. Povećava usmjerenost na unutarnje osjete, pa se i blaga bol doživljava kao teška. ​​​​​
  2. Povećava napetost mišića, a upravo je hipertonus najčešći uzrok mišićne boli. 
  3. Pojačava upalne procese u tijelu, zbog čega dolazi do bolova u zglobovima. 
  4. Uzrokuje poremećaj spavanja (nesanica i nemiran san) zbog kojih se dodatno spušta prag osjetljivosti na bol.
 
​Depresija - sve isto kao i kod anksioznosti, samo intenzivnije i trajnije. 

Negativna očekivanja (nocebo) i strah od boli - strah od boli uzrokuje napetost mišića i stvara začarani krug: strah uzrokuje napetost ➡ napetost uzrokuje bol ➡ bol uzrokuje strah. 

Tuga, ljutnja i frustracija. Narodski ih zovemo “negativne emocije”, no nije ispravno zvati ih tako jer to potiče na potiskivanje, a sve emocije trebaju biti izražene. Zbog oslobađanja određenih neurotransmitera pojačava se doživljaj boli. Prolazno je i uopće se ne trebate zabrinjavati. Štoviše, sasvim normalan mehanizam kojeg trebate pustiti da se odradi. 

Ponašanje kojim se pretjerano čuvate - mirovanje i izbjegavanje aktivnosti uzrokuju slabljenje mišića i nestabilnost kralježnice. Križobolja se ne liječi mirovanjem. 

Stres - neka ne ostane u sjeni. Povećava napetost mišića sve do grča (spazam). Podiže razinu hormona kortizola i rasplamsava upalne procese. Kratkoročni stres miče fokus s boli i usmjerava pažnju na uzrok stresa, ali dugoročni stres spušta toleranciju boli i mijenja način kako ju osjećamo. Stres uzrokuje lošije prehrambene navike i debljanje, a debljinu uvijek prate bolovi u donjem dijelu leđa. 


Osobe koje na sebi imaju veliku odgovornost, bilo u obitelji, bilo na rukovodećim radnim mjestima, neizostavno imaju i bolove u leđima.  Sjetite se samo izraza "on/ona nosi puno toga na leđima".  Nije slučajno baš "na leđima". Ovaj izraz ukazuje na to koliko ste svjesni povezanosti. Koliko dugoročni emocionalni i psihološki procesi ostavljaju traga na vašim leđima. 



U jednom od programa koje vodim, Pametna medicinska gimnastika, određenim tehnikama aktiviramo parasimpatičku granu živčanog sustava. Parasimpatikus reducira većinu navedenih problema. Osobito onih koji su inducirani stresom (anksioznost i depresija zahtijevaju kompleksnije liječenje). Disanjem i svjesno reguliranim pokretima uspješno spuštamo mišićni hipertonus. 


Ostali faktori koji utječu na bolove u donjem dijelu leđa:

Spol. Žene općenito bolje podnose bol, ali kad se radi o lumbalnom dijelu leđa i anatomija vam je malo naklonjenija. Ženska kralježnica je oblikovana tako da bolje podnosi trudnoću. To utječe na raspodjelu opterećenja. Osim bioloških, ne treba zanemariti sociokulturne faktore. Očekivanja društva su takva da muškarci manje prijavljuju bol, a svako zanemarivanje problema vodi u komplikacije. Nadalje, žene nose torbice i visoke potpetice što opet uzrokuje bolove u donjem dijelu leđa. Tome sam posvetio cijeli članak: Bolovi u donjem dijelu leđa kod žena - od menstruacije do visokih potpetica. 

Psihološki profil i kognitivne sposobnosti. Određene karakteristike nam pomažu u životu, na temelju njih čak biramo zanimanja. Umjetnici npr. puno slojevitije percipiraju osjete iz okoline. To im pomaže da vide i izražavaju stvari koje npr. ja ne mogu, no s druge strane bol ih pogađa više. Osobe čije tijelo bolje podnosi stres, npr. kirurzi ili vojnici, puno bolje podnose i bolove u leđima. 
 
​Odnos prema vlastitom tijelu. Lumbago uglavnom zaobilazi ljude koji vježbaju i vode računa o tjelesnoj težini, a “voli” manje aktivne ljude.

Video 1: Medicinske vježbe za bolove u donjem dijelu kralježnice [lumbago]

  • radite ove vježbe 2x dnevno
  • ako je jedna noga zahvaćena bolovima, uvijek krenite od nezahvaćene noge
  • bol će se početi povlačiti unutar 7-14 dana
  • vježbe su iz programa Pametna medicinska gimnastika

Akutni lumbago traje do 6 tjedana, subakutni do 12, a kronični može zauvijek

Akutna faza (do 6 tjedana) - najintenzivnija bol. S vježbama malo pričekajte jer bol može biti neizdrživa. 

Subakutna faza (do 12 tjedana) - intenzivna, ali podnošljiva bol. U ovoj fazi svakako se kreće s medicinskim vježbama za bol u donjem dijelu leđa. 

​Kronična faza (može doslovno boljeti doživotno) - bol je podnošljiva, ali ne dozvoljava normalan život. Kod praktički svih osoba uspješno se liječi određenim medicinskim vježbama i nemate razloga trajno trpjeti bolove. 

Kad ljudi kažu “sve sam isprobao, ali ništa ne pomaže” najčešće su isprobali samo pasivne metode. Tablete, obloge, injekcije, kupus na bolno mjesto… Ako su uopće pokušali negdje s vježbama, nisu radili one koje trebaju. Fizioterapeut sam 20 godina, apsolutno svi koji su došli na vrijeme, koje sam naučio medicinske vježbe i koji su ih redovito radili, riješili su bol u križima.
Fizioterapeut pokazuje medicinske vježbe za križobolju maloj grupi ljudi u dvorani s ogledalom
Foto: medicinske vježbe za bol u donjem dijelu leđa u Rekreativi Medical

Liječenje križobolje - ne pretjerujte s pasivnim metodama

Prepoznavanje i uklanjanje svih uzroka je pola liječenja. Moja profesorica je rekla "ako čovjek ima kamenčić u cipeli koji ga cijelo vrijeme ranjava i boli, badava ga liječite fizikalnom terapijom, on mora izvaditi kamenčić iz cipele". Isto tako i vi ćete morati izvaditi vaš kamenčić, tj. pustupno mijenjati ono što uzrokuje vaše bolove. To uopće nije lako kao s kamenčićem, često potraje i godinama, ali bez toga nikad nećete do kraja riješiti problem. 

Druga polovica liječenja je saniranje posljedica. Liječenje dijelimo na 
simptomatsko i uzročno. 


Simptomatsko liječenje, kao što mu sam naziv kaže, ne liječi zapravo ništa nego samo gasi simptome. I to je privremeno sasvim u redu kako biste mogli koliko-toliko funkcionirati. Problem nastaje kada zaglavite na maskiranju boli umjesto da aktivno rješavate korijen problema. Odugovlačenje dodatno zakomplicira bolest. 

U svijetu je, zbog razloga koje ja neću navesti, a vi ćete ih sami zaključiti, ovo već dugo glavni način liječenja križobolje. Naziva se pain management. Uključuje od lijekova protiv boli, masaža, injekcija, pa sve do određenih kirurških zahvata, ali s istim ishodom. Problem ostaje, tretira se samo bol. 

Ono što možete sami učiniti bez troškova je stavljanje toplih obloga na bolno područje. Toplina opušta bolne mišiće i tako može smanjiti onu bola koja je time uzrokovana. Ne stavljajte hladne obloge na mišiće, a osobito ne na živčane strukture. Pothlađivanje mišića uzrokuje dodatni spazam. 

Pothlađivanje mišića nije pametna ideja. Pothlađivanje živaca još manje. 


Aktivno liječenje usmjereno je korijenu problema. Rješava nestabilnost kralježnice, lošu motoričku kontrolu mišića, slabost mišića, hipertonus mišića, diskus hernije dok su još u začetku. Ukratko sve ono na što se može djelovati. Može se na većinu ako krenete na vrijeme. Aktivnim pristupom postići ćete najkonkretnije rezultate. 

Aktivan pristup su medicinske vježbe. Iako su u prevenciji svake vježbe dobrodošle, kod zdravstvenih stanja primjenjujemo fizioterapijske vježbe. Osobno imam najbolje iskustvo s CLT vježbama u rješavanju problema koje sam opisao u ovom članku. Izvrsne rezultate imat ćete i kroz DNS vježbe, a dostupnije su jer je u Hrvatskoj više fizioterapeuta educirano za njih.

Video 2: Medicinske vježbe za kralježnicu

Pomoći će vam i ove vježbe kroz koje vas vodi kolegica Uršula Blašković:

  • vježba 1
  • vježba 4

I ove vježbe radite 2x dnevno. Vježbe su iz programa Medicinske vježbe za kralježnicu.

Ne odmarajte bolna leđa
​
Križobolja se liječi aktivno. Mirovanje ima smisla u krajnje rizičnim situacijama, npr. dok čekate neodgodivu operaciju. I u akutnoj fazi bolova kad se ionako ne možete pomaknuti. Mirovanje oslabljuje mišiće i destabilizira kralježnicu. 

Vjerujem da čim čujete izraz “medicinske vježbe” u glavi imate sliku ponavljajućeg seta monotonih vježbi kako se nekad davno radilo. U biti siguran sam da se negdje još uvijek tako radi. Medicina je napredovala, a fizioterapijske vježbe danas izgledaju sasvim drugačije. Radi se ciljano i rezultati su bolji nego ikad.
Nadam se da sam vam omogućio širu sliku i razumijevanje boli u donjem dijelu leđa. Želim vam uspješno liječenje!

Križobolje se možete osloboditi i kroz naše grupne medicinske vježbe u Zagrebu i online medicinske vježbe gdje god se nalazili.
Smatrate li da je ovaj tekst poučan i koristan, podijelite ga. Hvala.
Korišteni izvori:
What is the source of low back pain (PubMed)
Factors associated with seeking medical care for low back pain in a twin adult sample (EJP)
Research Relating to Low Back Pain and Physical Activity Reported Over the Period of 2000–2020
(Dovepress)
Chronic low back pain (Physiopedia)

Unraveling the Complexity of Low Back Pain (JOSPT)

 
Mlada žena sjedi ispred laptopa i radi vježbe za kralježnicu.
E-KUTAK
​Za više tema iz našeg područja rada vratite se na Edukativni kutak
Grupa ljudi različitih dobi leži na podu i radi medicinske vježbe. 
PROGRAMI VJEŽBANJA
​Započnite rad na sebi i uključite se u naše programe vježbanja. Pogledajte raspored.
Rekreativa Medical logo.
Prijava na newsletter
Prijavom na newsletter pristajete na primanje obavijesti o našim aktivnostima. E-mail adresa koju ste unijeli bit će strogo korištena isključivo u navedene svrhe.
Rekreativa Medical
centar za unaprjeđenje zdravlja Zagreb
IBAN:  HR0523400091110814360
​

Zagreb: Bosutska 9 | Račićeva 5
E-mail: [email protected]
​Tel: + 385 92 2095 770

Vaše mišljenje nam je bitno

Klikom na Facebook Reviews ili Google Reviews možete ocijeniti koliko ste zadovoljni našim radom.
​Veliko hvala!

Copyright © 2020 Rekreativa Medical
Proudly powered by Weebly
  • Naslovna
  • Vježbanje
  • Voditelji
  • Članarina
  • Događanja
  • O nama
  • E-kutak
  • Kontakt